EU projekti grada Zagreba

Vidim da imate Ureda za EU projekte i ovdje prijedlog registra projekata grada Zagreba: https://www.zg-inovacija.eu/?p=2083

Predlažem da se u okviru tog registra objavi i (pod)registar EU projekata grada Zagreba. Treba imati i neki dashboard gdje se vidi: raspoloživa sredstva, prijavljeni projekti, povučena sredstva, dovršeni projekti – ili slično, naravno sve po godinama. Ako to ima, taj link treba staviti negdje vidljivo na www.zagreb.hr

Spomenik Zvonku Špišiću

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

Trešnjevka

  

Nema se što čekati, ODMAH pokrenuti aktivnost za natječaj za spomenik Zvonku Špišiću.

Kako je ranije rečeno i za Relju Bašića, nikakve filozofije o “samo spomen ploči” i drugim načinima umanjivanja i odugovlačenja – odmah natječaj za spomenik i jednom i drugom.

GU za kulturu treba uspostaviti PROJEKT da svi zaslužni građani (kao npr. Holjevac) na primjerenim mjestima imaju spomenike.

Novi rekreacijski centar u Sesvetama

Sesvete - područje naselja "Luka"

  

NOVI REKREACIJSKI CENTAR U SESVETAMA!

Grad Zagreb bi uredio prostor u području naselja „LUKA“ te je napravljeno idejno rješenje za sportsko rekreativnu zonu.

Radi blizine škole te postojećeg devastiranog objekta, tribine sa dva malonogometna terena, na lokaciji od ukupno 25.000 m2 planirana je izgradnja zgrade sa sportskim sadržajem te uređenje okoliša za rekreativce.

Uzevši u obzir da Sesvete nemaju klasičan centar sa pješačkom zonom, ovo rješenje pretpostavlja oblikovanje zgrada i sadržaja na način da se formira prostor za rekreaciju i druženje građana!

Osim osnovnog sportskog sadržaja predlažemo izgradnju sportskog parka za sve uzraste. Centar će se sastojati od: zgrade sa sportskim sadržajima (borilački sportovi, teretane, aerobic dvorane, garderobe,  ugostiteljski objekt….),  dva sportska terena, boćalište, adrenalinskog dijela parka sa slobodnim penjanjem, skate stazom, penjalicama, biciklističkim stazama, pješačkim stazama i parkingom.

Javite nam vaše mišljenje, prijedloge i komentare!

PARK ZVONIMIRA MILČECA – DJECA U POKRETU

GIZA- muški lik, srednje visine, normalne težine, sasvim običan dječak kratko podšišanje kose, nosi reznošene tenisice, pamučne kratke hlačice i miki maju. Trenira nogomet. Kapa na glavi?

S obzirom da je glavni lik, a i izbori se za šefa grupe-svojim sposobnostima zaključivanja, organiziranja pa na kraju i snage zamišljen je u nekom šefovskom položaju.

Stoji uspravno gleda naprijed, možda malo prema dolje-djecu koja stoje pred njim. Ruke na struku, ili možda na leđima na guzici?

Ideja je da ima senzor koji kada ulovi neko kretanje započinje igru “Noć-dan”. Da li možda njemu pored nogu staviti nogometnu loptu u kojoj će se nalaziti senzori i zvučnik, radi lakše promjene ako dođe do kvara u elektronici.

 

TRULI- muški lik, srednje visine, mršav, osim u zviždanju u bilo kakvim drugim sportskim aktivnostima nije dobar-truli. Ali fučkati može na bilo koji način. Izgledom možda hlače na tregere, neku običnu pamučnu majicu ispod, tenisice starije i možda neka šilt kapa na glavi. Ideja je da možda bude uhvačen u koraku, jedna ruka u džepu hlača, druga možda u ustima u pozi fučkanja.

Kip bi trebao imati senzor te kad prođeš kraj njega fućne. Ako se na to fućkanje odgovori kip vraća slijedeću melodiju te tako dalje do nekih 30 tak melodija? Igra učenja fućkanja.

 

BIMBO- muški lik viši i deblji/jači razbarušenje duge kose koju veže križem na glavi. Debljina i križ glavni su njegovi atributi. Možda na nogama natikače. Bezobrazan dječak koji svakom nađe neku manu-nadimak, vrlo spretan s obzirom na svoju konstrukciju. Stoji s raširenim nogama, kao i Giza ruke mu mogu biti na struku ili iza na guzici-možda bolja opcija s obzirom da je njehova igra da ga se gađa loptom, mora biti dobro usidren i čvrst.

 

DUGI- muški lik visok, najviši od svih likova, srednje (prema tanjem) težine. Zbog visine i smanjenja količine materijala njegova igra je pikulanje

 

KANTA- muški niži lik, srednje težine. Bacanje novčića iza i do linije koja je zadana. Možda i u neku udaljnu košaru-kantu. (pljuvanje)

 

ROLO- muški lik, najmanji. Nježan, kovrčave kose, skriven virka iza drveta,

Projekt „Djeca u igri“ park Zvonimira Milčeca inspirirao nas je da prijavimo projekt na javne potrebe u kulturi jer smatramo da je inovativan, edukativan, poticajan na kreativnost i učenje.

Kada je 2014 godine obnovljen i uređen te imenovan park Zvonimira Milčeca na Trešnjevci, osmislili smo niz aktivnosti koje bi se savršeno ukopili u prostor parka, a inspiraciju smo crpili iz romana Zvižduk s Bukovca.

 

Opis programa

 

Zvonimir Milčec, dobri duh Zagreba.U parku su obnovljene klupe, dječije sprave za igru. Projekt se sastoji od izrade skulptura dječijih likova iz romana Zvižduk s Bukovca.

U park bi se stavilo 9 dječjih likova, te jedan pano s obavijesti, koji bi kroz igru komunicirali s djecom.

 

1.GIZA- muški lik, srednje visine, normalne težine, sasvim običan dječak kratko podšišanje kose, nosi reznošene tenisice, pamučne kratke hlačice i miki maju. Trenira nogomet. Kapa na glavi?

S obzirom da je glavni lik, a i izbori se za šefa grupe-svojim sposobnostima zaključivanja, organiziranja pa na kraju i snage zamišljen je u nekom šefovskom položaju.

Stoji uspravno gleda naprijed, možda malo prema dolje-djecu koja stoje pred njim. Ruke na leđima.

Ideja je da ima senzor koji kada ulovi neko kretanje započinje igru “Noć-dan”. Njemu pored nogu staviti nogometnu loptu u kojoj će se nalaziti senzori i zvučnik, radi lakše promjene ako dođe do kvara u elektronici.

IZGUBLJENA IGRA: Noć-dan: u kipu je senzor koji pokriva određeni prostor te kad netko stane u njega započinje igru. Iz zvučnika izlaze riječi noć ili dan. na riječ NOĆ djeca moraju čučnuti, na DAN se dignuti.

 

2.TRULI- muški lik, srednje visine, mršav, osim u zviždanju u bilo kakvim drugim sportskim aktivnostima nije dobar-truli. Ali fućkati može na bilo koji način. Izgledom hlače na tregere, neku običnu pamučnu majicu ispod, tenisice starije i možda neka šilt kapa na glavi. Ideja je da možda bude uhvaćen u koraku, jedna ruka u džepu hlača, druga možda u ustima u pozi fućkanja.

Kip ima senzor te kad prođeš kraj njega fućne. Ako se na to fućkanje odgovori kip vraća slijedeću melodiju te tako dalje do nekih 30ak melodija? Igra učenja fućkanja.

Kroz IGRU ponavljanja melodije vježba se fućkanje a i uče se melodije

 

3.BIMBO- muški lik viši i deblji/jači razbarušenje duge kose koju veže križem na glavi. Debljina i križ glavni su njegovi atributi. Na nogama natikače. Stoji s raširenim nogama, ruke su mu na struku. Njegova je igra da ga se gađa loptom, Dobro je usidren i čvrst.

Za ovaj lik igra je izvučena iz romana, prilikom jedne dogodovštine taj je lik trebalo 3 puta pogoditi loptom. Gađenjem kipa djeca vježbaju ciljanje, udaranje lopte, a isti može poslužiti i kao golman  prilikom igre nogometa za jednu malu ekipu.

 

4.DUGI- muški lik visok, najviši od svih likova, srednje (prema tanjem) težine. Obučen u kratke hlače i majicu, zbog visine i smanjenja količine materijala njegova spušten je u čučanj i njegova je igra pikulanje.

IZGUBLJENA IGRA: Pikulanje – kip je u pozi pikulanja, ispred njega je rupa za pikule te nekoliko pikula. Cilj mu je da zainteresira djecu da mu se pridruže u igri.

 

5.KANTA- muški niži lik, srednje težine. Obučen u hlače, tenisice i majicu s kapuljačom stoji u pozi bacanja iza i do linije koja je zadana. Možda i u neku udaljenu košaru-kantu.

Igra je iz djela, gdje se djeca natječu u gađanju do linije. U romanu dječaci bacaju novčiće, ili pljuju, no obzirom da niti jedno ni drugo nije danas prikladno za djecu, a u parku ima šljunka po puteljku ista se igra može igrati sa kamenčićima. Kroz igru djeca vježbaju određivanje udaljenost, bacanje u dalj, pogađati u košaru.

 

6.ROLO- muški lik, najmanji. Nježan, kovrčave kose,u dugim hlačama i majici, skriven virka iza drveta, za igru skrivača.

IZGUBLJENA IGRA: Igra skrivača već se lagano slobodno može nazvati izgubljenom igrom, jer se sve manje djece igra tu igru, barem na ulici. S obzirom da je park pun grmlja i drveća te novo stavljenih dječih  sprava za igranje, prostora za igru skrivača ima više nego dovoljno, pa će se netko sjetiti i te igre te se pridružiti kipu . Drvo iza kojeg bi se taj kip skrivao bio bi isto tako i pik.

 

7.i 8.JADRANKA i BRANKICA dva su ženska lika, jedna u hlačama i majici, druga u haljinici, dokoljenkama i s mašnom u kosi. One stoje jedna nasuprot druge, noge su im raširene na širinu koja je potrebna pri igranju gumi gumija te su na udaljenosti potrebnoj da se između njih odigra igra.

IZGUBLJENA IGRA: Gumi-gumi: likovi su pripremljeni tako da se na njih može prebaciti lastika te se i samo jedna curica (ili dječak) može igrati gumi gumi. Guma se diže na određenu visinu potrbnu za igru: dolje, koljena podguze, struk te pazuh. Igre za vježbu i razgibavanje.

  1. Dječak u trapericama i košulji koji stoji i svira violinu. kad neko dođe pod senzor započinje svirka. Iz kipa izlaze razna muzika svirana na violini.

 

Uz sve te likove u park bi se stavila i tabla s opisom i objašnjenjima za likove i igre, te sve ostale potrebne podatke.

 

 

za igru skrivača.

Osim što bi djecu približili književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, cilj je djeci približiti i stare izgubljene igre iz prošlosti.

Postavljanjem skulptura iz romana Zvižduk s Bukovca dobio bi novu dimenziju i inovativniji izgled te vjerujemo i veću posjećenost.

 

 

Hendrixov most – nazovimo most onako kako ga svi zovemo

Novi Zagreb - Kajzerica

Zeleni željeznički most, popularni Hendrix  je u potpunosti uređen, postavlja se na njega i rasvjeta koja će ga još više istaknuti među svim zagrebačkim mostovima.
Neodgovorni sugrađani su ga nakon nedavnog bojanja opet devastirali ružnim grafitima i natpisima, i to je ovih dana sanirano i most je opet lijep i zelen.
Natpis Hendrix  se na njegovu središnjem dijelu uz simpatije većine Zagrepčana nalazio godinama, nakon nedavnog uređenja i farbanje ponovo je gotovo identičan napisan na istom mjestu i nitko na njega nije imao primjedbi iako se tu pojavio nelegalno. Nažalost uskoro su se pojavili novi ružni grafiti pa je sve ponovo obojano.
Predlažem da se most službeno preimenuje u Hendrix ili Hendrixov most i da se udruženju grafitera dopusti da uz prigodni program napišu Hendrix na starom poznatom mjestu i da se na taj način pošalje poruka svim ostalim “grafiterima” da više nikad ne devastiraju ovaj popularni most.
Naziv Hendrix je ustao u urbane pore Zagreba, generacije rođene 80 – tih i 90 – tih i ne poznaju ovaj most nikako drugačije nego kao Hendrixov. Sada potpuno uređen, uskoro i osvjetljen sigurni smo da bi uz isticanje naziva Hendrix postao i značajna turistička atrakcija našeg grada.
Molio bi ako je moguće da posložite ovaj tekst i da ga u moje ime objavite na stranici jer sam izgubio lozinku.
Unaprijed hvala i hvala sto ste građanima omogućili da iznesu svoje ideje.

Doplata ZET kartica preko e-bankinga i bankomata

Poziv Digitalna transformacija (DX) u Gradu Zagrebu

internet/bankomati

Vrijednosne kartice ZET-a se mogu dopuniti jedino na kioscima. To je ograničenje, a i ZET mora kioscima plaćati proviziju/uslugu. Treba uvesti mogućnost plaćanja poput e-bankinga (ili u banci/pošti), običnom uplatnicom kao ENC. Dodatno se to može uvesti i kao opcija plaćanja na bankomatu. Jednostavnije za korisnike – jeftinije za ZET. U tom slučaju može ZET dati npr. pola provizije koju sad plaća na kiosku popusta korisnicima.

TJEDNI VEČERNJI SAJAM KNJIGA NA DOLCU

Dolac

(slika: primjer San Diego)

ZAGORKIN SAJAM KNJIGA, STRIPOVA, FILMOVA I NOSAČA ZVUKA NA DOLCU

PREDLAGAČ: 1POSTOZAGRAD

SAŽETAK:

Platforma 1POSTOZAGRAD predlaže da Zagreb dobije tjedni, večernji sajam knjiga, stripova, filmova i nosača zvuka koji bi se održavao npr. četvrtkom od 17 do 21 sat na u to vrijeme ispražnjenoj plohi Dolca.

Takvi sajmovi postoje u većini velikih europskih i svjetskih gradova.

Zagorkin sajam, nazvan u čast Marije Jurić Zagorke koja je na Dolcu i stanovala, mogao bi biti organiziran po uzoru na sajam antikviteta na Britancu.

Zagorkin sajam mogao bi postati središnje i trajno mjesto za knjigu u javnom prostoru Zagreba.

Sajam bi ujedno imao gospodarski i turistički potencijal postati najveći sajam knjiga na otvorenom u Hrvatskoj.

OBRAZLOŽENJE:

Predlažemo da se Zagorkin sajam knjiga, stripova, filmova i nosača zvuka održava jednom tjedno, u kasnim popodnevnim i večernjim satima na u to vrijeme praznoj plohi tržnice Dolac.

Uvjeti plohe Dolca upravo su idealni za navedene sadržaje zbog tišine, prostornih kapaciteta, središnje lokacije itd.

Novi sajam bio bi nazvan u čast Marije Jurić Zagorke, književnice i novinarke koja je stanovala na Dolcu, a svojim djelom zadužila Zagreb i hrvatsku kulturu. Zagorka je uopće svojevrsni zagrebački brend koji se i na ovaj način može dodatno promovirati, a Zagreb od toga imati koristi.

Smještanjem Zagorkina sajma na praznu plohu Dolca, taj bi u popodnevnim i večernjim satima neiskorišteni javni prostor bio obogaćen novim i primjerenim sadržajem, a Zagreb dobio sajam kakav postoji u gotovo svim velikim europskim i svjetskim gradovima.

Predlažemo se da se Zagorkin sajam održava četvrtkom ili petkom od oko 17:30 do 21 sat.

Naime, tržnica Dolac u svom svakodnevnom ritmu radi do popodnevnih sati, a do oko 17 sati ploha je ispražnjena i oprana te od tada – prazna. Utoliko bi se Zagorkin sajam idealno nadovezao na radno vrijeme i nakon toga mogao trajati nekoliko sati.

Predlažemo da se sajam ne održava vikendom, jer vikendom već postoji sajam antikviteta na Britanskom trgu, a cilj inicijative, osim aktivacije praznog Dolca, svakako je i dodatni sadržaj za grad u danima kada ga nema. Ukoliko bi se održavao vikendom, to bi onda trebalo biti subotom.

Predlažemo da Zagorkin sajam bude osnovan/organiziran upravo po uzoru na Sajam antikviteta na Britancu i operativno vođen od strane Tržnica Zagreb u čiju nadležnost spadaju sve gradske tržnice.

U tome smislu formiranje Zagorkina sajma ne iziskuje praktički nikakva ulaganja, osim organizacijskoga angažmana zaposlenika/ica Tržnica Zagreb koje upravljaju prostorom Dolca.

Uspješnim vođenjem Zagorkina sajma, Tržnice, a onda i Grad Zagreb, mogu samo profitirati.

Osim što je prostor Dolca idealno mjesto za prelistavanje knjiga na otvorenom, sva infrastruktura za organizaciju sajma već postoji tj. ispunjeni su svi preduvjeti da se Zagorkin sajam pokrene odmah. Na primjer, Dolac je noću osvijetljen reflektorima čime bi se sajam neometano mogao odvijati i u večernjim satima, odnosno zimi kada mrak pada ranije; dostava bi bila rješena na identičan način kako se regulira dostava same tržnice itd.

Predlažemo da Tržnice Zagreb, koje imaju i marketinški odjel, pravovremeno pokrenu promotivnu kampanju s ciljem popularizacije Zagorkina sajma i njegovog uspjeha.

Smatramo da je osnivanje Zagorkina sajma na Dolcu u javnom interesu, da je izrazito jednostavno ostvarivo te da može označiti početak kvalitetne artikulacije potencijala izuzetnog javnog prostora Dolca koji je u popodnevnim i večernjim satima mrtvi kapital.

U trenutku kada postane prepoznatljiv kao mjesto za knjigu u javnom prostoru Zagreba, Zagorkin sajam bi s vremenom mogao biti obogaćen i raznolikim popratnim aktivnostima vezanim uz knjigu, nosače zvuka, filmove i stripove, poput promocija, predstavljanja autora/ica i slično. Zagorkin sajam mogao bi biti i mjesto za povremene besplatne razmjene knjiga.

S obzirom na recentne porazne rezultate o praksi čitanja u Hrvatskoj, uspješni redoviti i trajni tjedni sajam knjiga također bi doprinio popularizaciji knjige i čitanja, a brendiranjem sajma Zagorkinim imenom stvorila bi se nova i prepoznatljiva zagrebačka vrijednost tj. nadogradio kulturni kapital Zagreba.

Uspješno vođen sajam omogućio bi i gospodarski i turistički razvoj.

_

1POSTOZAGRAD je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra.

https://www.facebook.com/1postozagrad

 

Nova mreža javnih zdenaca pitke vode (aka “česme”)

Zagreb

PRIJEDLOG NOVE MREŽE JAVNIH ČESMI ZA ZAGREB

PREDLAGAČ: 1POSTOZAGRAD, 2017.

SAŽETAK

Platforma 1POSTOZAGRAD predlaže da Zagreb dobije novu mrežu javnih česmi. Nove česme trebale bi biti posebno oblikovane i prepoznatljive za Zagreb. Prijedlog uključuje programske smjernice i preporuke za javni natječaj za idejno rješenje novog modela zagrebačke česme.

Novi model treba zadovoljiti sve suvremene standarde koji, između ostaloga, uključuju i laku dostupnost za sve dobne skupine, osobe s invaliditetom i životinje u izdvojenom dijelu.

Uz oslanjanje na zagrebačku tradiciju punktova s besplatnom pitkom vodom, incijativa afirmira vodu kao javno dobro, a nudi novu mrežu javnih česmi i kao novi zagrebački brend.

TERMINOLOŠKA DISTINKCIJA

Punktove s besplatnom pitkom vodom u Zagrebu je uobičajeno nazivati pumpama, pipama ili zdencima. No, nijedan od tih termina ne dočarava onoliko precizno naš prijedlog kao što to čini pojam „česme“. Naime, niti je svaka pumpa česma, niti je svaka česma pumpa. Što se „zdenca“ tiče, to su i Zdenac života i Manduševac, no nijedan ujedno nije i mjesto gdje se voda može konzumirati. Budući da pojam česme prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku najpreciznije označava ono što se zagovara ovim prijedlogom, u njemu rabimo taj pojam.

OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

Zagreb je grad koji ima izrazito nisku kulturu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru. Štoviše, zamjetan je i trend neodržavanja i često uklanjanja postojećih česmi/pumpi/zdenaca na lokacijama gdje za njima postoji potreba.
Primjerice, neki od najpoznatijih gradskih javnih parkova, poput Cmroka, Tuškanca ili Dotrščine, nekad su imali pumpe s besplatnom pitkom vodom koje su u zadnjih nekoliko godina, iz posve nerazumljivih razloga, uklonjene.

Isti je trend odavno zahvatio i neke od trgova koji su imali desetljetnu, pa i stoljetnu tradiciju pristupa pitkoj vodi, poput Trga bana Jelačića ili Kvaternikovog trga. Na ta su dva trga nekadašnje ili dotadašnje česme zamijenjene fontanama, no bez mogućnosti konzumacije vode, čime je povijesni i nužni sadržaj pristupa pitkoj vodi jednostavno dokinut.

I na mnogim drugim lokacijama u gradu stanje je jednako loše, primjerice, na čitavom Gornjem gradu ne postoji doslovno nijedna javna česma. Ista je stvar i s Kaptolom, najstarijim zagrebačkim trgom, koji je u ljetnim mjesecima krcat turistima.

Savski nasip kao izuzetno popularna rekreacijska zona također nema nijednu česmu, kao što nijedna ne postoji uz zelene korodore i pješačke zone uz gradske potoke koji uglavnom nemaju baš nikakvu komunalnu opremu. Suprotno praksi u razvijenim sredinama i standardu opremljenosti javnog prostora, mnogi zagrebački gradski parkovi također nemaju nijednu česmu, odnosno izuzetno su rijetki oni koji ih imaju. Čak i čitavi dijelovi grada nemaju pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru.

Stanje je općenito porazno, a naročito uzme li se u obzir da grad Zagreb leži na prirodnim izvorima i tokovima pitke vode.

Osim kao odraz nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara kao apsolutno neprihvatljive prakse.
Iz svega navedenog proizlazi da je javni pristup besplatnoj pitkoj vodi komunalni standard koji je u Zagrebu gotovo potpuno zanemaren, pa čak i da se sustavno zatire, i taj je trend potrebno zaustaviti i obrnuti.

Umjesto ukidanja i neodržavanja postojećih punktova, grad treba dobiti dodatne česme s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru budući da je to – realna potreba, suvremeni standard u razvijenim sredinama, ali i dio zagrebačke urbane tradicije.

Zato predlažemo da Zagreb dobije novu mrežu javnih česmi.

ZAŠTO POSTOJEĆI MODELI, UKLJUČUJUĆI MODEL VIKTORIJA/ TZV. ŽELJEZNI FRANCEK NISU DOBRI?

Nijedan u Zagrebu postojeći model javne česme ne zadovoljava sve suvremene standarde koji podrazumijevaju laku konzumaciju, jednostavni pristup za sve dobne skupine, mogućnost jednostavnog točenja vode u bočice i izdvojeni pristup vodi za životinje.

To se odnosi i na tzv. Željezne Franceke koji su dio identiteta Zagreba i potrebno ih je sačuvati na određenom broju lokacija.
No, taj model javne pumpe nikad nije ni bio predviđen kao javna česma za neposrednu konzumaciju vode, pa utoliko tome nije ni prilagođen. Primjerice, starije se osobe ne mogu sagnuti koliko je potrebno da bi pili, a i samo pijenje svima drugima predstavlja problem. Model također ne zadovoljava sanitarne/javnozdravstvene standarde budući da npr. psi ližu cijev iz koje curi voda itd.

PROBLEM VANDALIZMA

Dobar dio postojećih zagrebačkih česmi je van funkcije zbog neodržavanja. Činjenica je i da su mnoge česme van funkcije zbog učestalog vandalizma. U određenom broju slučajeva, podložnost vandalizmu može se promatrati i kroz prizmu neprimjerenog oblikovanja, odnosno proizlazi da je dio problema u samom oblikovanju česmi.

Utoliko Zagreb treba rješenje koje je otpornije na vandalizam. No, pritom ne bi trebalo posezati za kataloškim rješenjima jer se time grad zakida za vlastiti potencijal.

Zagreb treba novo rješenje za grad jedinstvenih i prepoznatljivih javnih česmi.

PROMOCIJA ČESMI KAO PROMOCIJA ZAGREBA KAO GRADA PITKE VODE

Aktualna zapuštenost velikoga broja postojećih gradskih česmi čini ih ne samo neupotrebljivima već i nevidljivima.

Sustav gradskih česmi treba sustavno unaprijediti ali i promovirati.

Postojeći sustav uz nužnu nadogradnju s novom mrežom punktova s besplatnom pitkom vodom treba predstaviti kao nešto pozitivno, napredno i sigurno čime se i bitno podiže komunalni standard grada.

Novu mrežu javnih česmi trebala bi pratiti kampanja osmišljena od strane Grada, a kojom će popularizirati upotreba česmi i afirmirati pitku vodu kao vlastito javno dobro i veliku prednost Zagreba u odnosu na druge gradove.
Kvalitetna nova mreža javnih česmi mogla bi postati i identitetski važna stvar za Zagreb i sama po sebi (turistička) atrakcija.

Uvrštavanje mape postojećih česmi na GeoPortalu Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka odnosno u novu aplikaciju mZIPP je korak u dobrom smjeru poduzet 2016. godine, ali nije dovoljan.

Zagreb bi se mogao ugledati na Ljubljanu, koja takvu kampanju provodi od 2008. godine kroz gradska komunalna poduzeća “Snaga Ljubljana” i “Vodovod Kanalizacija”. U promotivnim materijalima naglašava se da javne česme nisu samo ukras grada već podsjećaju na to da se u Ljubljani pije dobra voda i prenose poruku da je voda prirodno dobro koje mora biti dostupno svima.

Grad Ljubljana je 2016. godine proglašen zelenom prijestolnicom Europe, a javne gradske česme koriste se i kao turistički faktor.

U zagrebačkom slučaju treba podsjetiti na Manduševac i dvije gradske legende: one o Mandi koja grabi vodu za piće ili ona da se onaj koji popije vodu s Manduševca, Zagrebu uvijek vraća, također ukazuju da je Manduševac uvijek bio mjesto gdje se voda mogla piti i da su Zagreb i voda priča koja se isprepliče.

Zagreb je grad na pitkoj vodi i na tome bi se mogla graditi kampanja brendiranja Zagreba kao zdravog grada i to, između ostaloga, i kroz novu mrežu javnih česmi.

VODA JE JAVNO DOBRO

“Hrvatska je 12. zemlja na svijetu po potrošnji flaširane vode i to unatoč činjenici da je 85 % stanovništva pokriveno zdravstveno ispravnom i kvalitetnom vodom iz vodoopskrbnog sustava.”

Odgovornijim održavanjem postojeće i uspostavom nove mreže javnih česmi za Zagreb, voda će se afirmirati kao javno dobro i obrnuti trend kojim se, kroz neodržavanje i često uklanjanje postojećih česmi pristup besplatnoj pitkoj vodi sustavno zatire.

KAKVO RJEŠENJE ZAGREB TREBA?

Zagreb treba posebno oblikovanu zagrebačku česmu.
Nove gradske česme bi svakako trebale biti suvremeno oblikovane, jedinstvene i prepoznatljive za Zagreb. Time bi, s jedne strane, javni prostor bio opremljen sadržajem koji je nasušno poteban i predstavlja civilizacijski minimum, s druge manifestiran dizajnerski potencijal oblikovanja komunalne opreme koja ulazi u javni prostor grada (a nasuprot trendu slabih kataloških rješenja), i s treće strane, takva mreža afirmirala bi vodu kao javno dobro.

– Kod nove česme nužno je voditi računa da ona bude dostupna svima podjednako: djeci, odraslima, starijima i osobama s invaliditetom, odnosno potrebno je uvažiti ljudsku raznolikost po pitanju mogućnosti dosezanja slavine. Na niz inozemnih primjera to je riješeno tako da se česmi može prići s više strana i s različitih visina – djeca koja su niža mogu iskoristiti npr. stubu, odnosno postoji i mogućnost regulacije mlaza na slavini kako bi ga prilagodili visini koja kome odgovara.

– Poželjno je i da česma nudi mogućnost da se voda direktno ulijeva u npr. bočicu.

– Kod novih javnih česmi mogućnost konzumacije vode svakako bi trebala biti osigurana i za životinje. Mogućnost napajanja životinja vrlo je lako uklopiva u ukupno rješenje nove česme, a da se pritom poštuju svi sanitarni standardi, odnosno za životinje je potrebno imati izdvojeni dio. Za to se može, primjerice, iskoristiti gravitacija tj. voda koja teče prema tlu iz povišene glavne slavine.

– Oblikovanje i izbor materijala nove česme trebaju biti otporni na vandalizam i smrzavanje.

– Česme trebaju biti i označene na način da je odmah jasno da se radi o punktovima za (besplatnu) pitku vodu. Uvažiti treba i činjenicu da je Zagreb turističko odredište pa ta informacja treba biti usmjerena i na sve one koji ne razumiju hrvatski jezik (rješenje je u npr. grafičkom prikazu).

– Predlažemo i oznake za slijepe i slabovidne.

– Svaki dodatni sadržaj može biti plus kroz, primjerice, neke od specifično lokalnih referenci. Primjerice, da svaka česma bude i info punkt s nekom od tema iz povijesti grada vezano uz vodu na lokaciji gdje se česma nalazi (npr. na savskom nasipu – priča o Savi). I samo oblikovanje može biti s referencom  (primjer takve česme je ona isnpirirana kulom Lotrščak u bloku Ilica- Dalmatinska).

MIKRO PRIMJER DOBRE PRAKSE

U suradnji platfotme 1POSTOZAGRAD i projekta Ars Publicae godine 2016. proveden je prvi ikad javni natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme.

Natječaj je definirao osnovni program temeljen na suvremenim standardima i potrebama, a pokazao da postoji interes i sposobnost domaće dizajnerske i druge struke za kvalitetna rješenja.

Na natječaju je pobijedio prijedlog nazvan „Vodek“ autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz studije PIN.  Prvonagrašeni rad potvrdio je argumente koji idu u prilog nove zagrebačke tipske javne česme, a sam natječaj pokazao se kao najbolja formula za pronalaženje suvremenih i cjelovitih rješenja.

Nagrađeno rješenje može se vidjeti ovdje.

Ideja natječaja provedenog u sklopu umjetničkog projekta s ograničenim sredstvima nije bila implementirati nagrađeno rješenje, već skrenuti pažnju na probem i mogućnosti, odnosno potaknuti Grad da na temelju kvalitetnoga programa, u odgovarajućim uvjetima i s kompetentnim žirijem, sam raspiše službeni natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme.

KAKO DOĆI DO NAJBOLJEG RJEŠENJA ZA GRAD?/ JAVNI NATJEČAJ ZA NOVU ZAGREBAČKU ČESMU

Zagreb ima problem s komunalnom opremom.

Postojeća komunalna oprema ne doprinosi identitetu grada u pozitivnom smislu, a uglavnom se radi o slabim kataloškim rješenjima.

Utoliko Zagrebu treba jedinstveno autorsko rješenje nove i prepoznatljive gradske česme, a najbolji put do odgovarajućeg rješenja je javni natječaj.

Natječaj nužno treba provesti u suradnji sa stručnjacima i strukovnim udruženjima, a natječajni program trebao bi biti izrađen i u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, tako da buduće rješenje zadovoljava temeljne sanitarno-tehničke i higijenske uvjete.

Provoditelj natječaja za novu zagrebačku česmu moglo bi biti strukovno dizajnersko društvo.

Hrvatska dizajnerska scena raspolaže znanjima, kreativnim potencijalom i kapacitetima da iznađe najbolje rješenje za grad, a javni natječaj je najdemokratskiji i najpravedniji način da se dođe do takvog rješenja za grad.

Natječaj bi nužno trebao biti interdisciplinarog profila, a to znači da osim produkt dizajnera u ocjenjivačkom sudu trebaju biti zastupljene i druge relevatne struke, poput povjesničara umjetnosti, arhitekata, umjetnika, antropologa, teoretičara prostora i drugih stručnjaka.

Stručnjaci interdisciplinarnog profila svakako bi trebali biti uključeni već kod definiranja natječajnog programa.

Pojedinci/ke koji bi bili članovi žirija trebali bi biti etablirani stručnjaci, a ne tek ispunjavati formalni uvjete nekog zvanja.

GRAĐANSKA PARTICIPACIJA

U natječaj je svakako uputno uključiti i građane kroz neki od modela  građanske participacije. Primjerice, stručni žiri može odabrati tri najbolja prijedloga koja bi se potom mogla predstaviti javnosti te otvoriti za period sugestija i kritika, nakon čega bi mogao uslijediti period eventualnih korekcija, a tek potom izvršiti finalni odabir s uključenjem stručnog žirija i same javnosti.

Prodecure (odabira zagrebačke komunalne opreme) je općenito potrebno profesionalizirati i demokratizirati.

Kao primjer građanske participacije navodimo slučaj grada Madrida koji je 2016. godine na glasanje stavio dvanaest (predselekcija stručnog žirija, ukupno 218 pristigla rada) primjera novih klupa, od kojih su građani odabrali tri prijedloga koja su ušla u uži izbor i čiji su prototipi potom izrađeni kako bi mogli biti testirani i u javnom prostoru grada.

GDJE POSTAVITI NOVE ČESME?

Svi bitniji javni prostori, odnosno oni s većom frekvencijom korisnika pješaka, trebali bi imati pristup besplatnoj pitkoj vodi putem javnih česmi i to kao dio standardne urbane komunalne opreme.

Nove bi se česme trebale nalaziti na niz lokacija u javnom prostoru: od pješačke zone, svih trgova, većih i manjih javnih parkova, nasipa, šetališta uz potoke, na svim okretištima tramvaja, uz sportske terene i rekreacijske zone i na drugim odgovarajućim javnim površinama.

Za uvođenje nove mreže javnih česmi dijelom se lako može iskorisiti i već postojeći vodovodni sustav.

Uvođenje novih česmi ne bi nipošto trebalo značiti uklanjanje svih preostalih Franceka jer su oni dio identiteta grada, već nužnu sadržajnu nadogradnju javnog prostora i to uvođenjem još više punktova s besplatno dostupnom pitkom vodom.

Uz poželjno i lako primjenjivo tipsko rješenje nove česme kakvo Zagrebu treba, na određenim lokacijama u gradu moguća su i specifična rješenja ili prilagođavanja (npr. na Manduševcu koji kroz sitnu nadogradnju sadržaja treba ponovo postati i javna česma).

Svakako bi trebalo uvesti pravilo da se kod svakog novog uređenja neke javne površine česma u pravilu već programski predvidi pa da autori projekata uređenja javnog prostora doprinesu gradu kroz eventualna specifična autorska rješenja novih česmi. Na sva druga mjesta mogla bi se postavljati tipska nova zagrebačka česma.

STRANE PRAKSE

Kao primjer dobre prakse navodimo grad Rim gdje postoji ekstenzivna mreža javnih česmi, a ističemo i da pored svake rimske fontane postoji javna česma jer se “vodu ne treba samo gledati, već se treba moći i okusiti”.

NOVA MREŽA JAVNIH ČESMI KAO DIO DIZAJNA KOMUNALNE OPREME GRADA

Česme spadaju pod komunalnu opremu.

Komunalna oprema u Zagrebu uglavnom je loša te se sve više poseže za (slabim) kataloškim rješenjima koja bitno utječu na sliku grada, a da istovremeno ne doprinose kvaliteti javnog prostora i prepoznatljivosti koja bi trebala biti specifično zagrebačka.

Nova mreža javnih česmi ima potencijal stvoriti specifično zagrebačku komunalnu opremu i time doprinijeti ne samo komunalnom standardu, već i izgradnji identitetske slike Zagreba kao suvremenog grada.

JAVNO DOSTUPNA BESPLATNA PITKA VODE JE KOMUNALNI, JAVNOZDRAVSTVENI I CIVILIZACIJSKI STANDARD TE DIO ZAGREBAČKE URBANE TRADICIJE

Možda najveći problem koji se tiče dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba je činjenica da taj problem desetljećima uopće nije bitnije promišljan, a još su manje promišljana originalna rješenja samih česmi kao integralni dio rješenja.

Besplatno dostupna pitka voda u javnom prostoru dio je i zagrebačke tradicije, a Zagreb jedan od gradova koji se mogu pohvaliti pitkom vodom.

Tu činjenicu treba afirmirati upravo kroz novu mrežu javnih česmi koje grad treba budući da su česme odraz komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijsog standarda grada.

Pritom nema razloga da Zagreb ne dobije najbolje moguće rješenje.

_

1POSTOZAGRAD je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra.

https://www.facebook.com/1postozagrad

“Tribute to” Relja Bašić – Spomenik Fuliru na Gornjem Gradu

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

Gornji Grad / Demetrova, Mletačka, Basaričekova

Napustio nas je možda i najveći zagrebački glumac Relja Bašić kojeg pamtimo po mnogim velikim ulogama ali najviše po ulozi Fulira u legendarnom filmu Tko pjeva zlo ne misli.

Tim povodom predlažem da se u sjevernom dijelu Gornjeg Grada na potezu od Prirodoslovnog muzeja do Muzeja Grada Zagreba postavi spomenik Fuliru te se ujedno na taj način oda počast i velikom glumcu Relji Bašiću koji ga je maestralno utjelovio.

Spomenik bi trebalo mudro i kvalitetno osmisliti i izraditi kako bi osim “tribute” Relji Bašiću i kulturne vrijednosti postao i turistička atrakcija – još jedan razlog dolaska turista u Zagreb.

Na primjer u Makarskoj se nalazi spomenik “Dalmošu Galebu” koji zavodi turistkinje, taj spomenik je u vrlo kratkom vremenu postao možda i najveća turistička atrakcija u Makarskoj, tako nešto zamišljam i sa zagrebačkim zavodnikom Fulirom, no to je posao za stručnjake.