Dinamične (prilagodljive) prometne trake

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Cijeli Zagreb

Dinamičke (LED) prometne trake čiji položaj se mijenja ovisno o gustoći prometa na cesti.
POJAŠNJENJE: Širina prometnih traka je prilagođena prosječnoj brzini vožnje kojom se njome prometuje. No, imamo slučaj kada u se prometnim špicama vozila kreću znatno sporije, posebice u blizini semafora. Tu bi od značenja mogle biti trake koje se u slučaju sporog prometa (gužve) sužavaju stvarajući tako prostor za još jednu (ili više) traku koja bi mogla omogućiti lakši i brži prolazak vozilima koja npr. čekaju da skrenu lijevo ili desno na slijedećem semaforu. Trake bi mogle biti svijetleće (LED) i bile bi ugrađene u asfaltnu podlogu.

Ekološka rasvjeta

Zagreb

Iako u Hrvatskoj postoji Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, nema pravilnika koji bi određivao koju odgovarajuću rasvjetu postaviti na javne površine. Loše projektirana javna rasvjeta ne samo da troši električnu energiju i neposredno uzrokuje dodatne emisije stakleničkih plinova, već znatno šteti zdravlju ljudi, sigurnosti u prometu te remeti ekosustav.

Korištenjem novih tehnologija, ponajprije LED sijalica moguće je ostvariti znatne uštede, no velika je upitnost kvalitete tih sijalica. Naime, ušteda na potrošnji električne energije ne znači ujedno i da je rasvjeta u potpunosti ekološka.

Ekološka rasvjeta između ostalog mora biti:

  • zasjenjena, 0% emisije svjetlosti iznad linije horizonta
  • odgovarajuće temperature (boje) svjetlosti (<2500K)
  • opravdana

Svjedoci smo postavljanja javne rasvjete koja vrlo često ne ispunjava navedene kriterije, iako se koristi LED tehnologija koja štedi električnu energiju.

Cilj ove inicijative, naravno, nije gašenje javne rasvjete već donošenje programa kojim bi se reguliralo njeno postavljanje na javnim površinama u gradu, ali i unutar industrijskih pogona te osvjetljenja pročelja zgrada i kulturnih objekata (jedan od lošijih primjera je osvjetljenje Umjetničkog paviljona i Trga kralja Tomislava).

Devastacija noćnog krajobraza u okolini urbane vile na Tuškancu.

LED sijalice imaju veliku emisiju u plavom spektru koji je izrazito štetan po ljudsko zdravlje. Plavi spektar ometa ljudski cirkadijski ritam te je 5x štetniji za proizvodnju melatonina, kao što je navedeno u upozorenju na poveznici. Plavi dio spektra se u Zemljinoj atmosferi raspršuje znatno više od crvenog (razlog zašto je nebo plavo!) te je prijetnja zdravlju i sigurnosti prometa u uvjetima magle i kiše.

Grad Zagreb bogat je parkovima, šetalištima i zelenilom te se nalazi na rubu parka prirode Medvednica. Kao takav, stanište je brojnim životinjskim vrstama kojima se remeti ekosustav – npr. šišmiši (Veternica), ptice te kukci. Svjedoci smo nepotrebnog postavljanja neekološke rasvjete u parkovima u kojima noću nema prometa niti borave ljudi.

Zelenilo okružuje povijesnu jezgru grada.

Jedan od primjera je Dubravkin put gdje je na potezu od Tuškanca do Cmroka postavljeno 95 rasvjetnih tijela koji bespotrebno gore cijelu noć čime remete ekosustav upravo onih životinja koje se spominju na tamo prisutnim info panelima (šišmiši, ježevi, krijesnice).

Rasvjeta na Dubravkinom putu.

Prema podacima dostupnim iz gradskih online izvora, godišnja potrošnja električne energije po stanovniku grada Zagreba iznosi oko 110 kWh. U Berlinu i Grazu potrošnja je oko 35 kWh. Istovremeno, po Zakonu svjetlosnog onečišćenja koji je na snazi u Sloveniji maksimalna dozvoljena potrošnja je 44.5 kWh. To znači da bi grad mogao uštedjeti 50% ili više sredstava na utrošenoj električnoj energiji.

Predlažemo donošenje posebne uredbe za područje grada kojim bi se reguliralo postavljanje javne rasvjete s ciljem zaštite zdravlja građana i ekosustava, poboljšanje sigurnosti te znatne uštede. Osim toga, grad bi dodatno bio u prednosti budući da se ovakvim postavljanjem javne rasvjete riskira ponovna zamjena novopostavljene rasvjete nakon što se donese Uredba koja bi regulirala taj aspekt.

Biciklističke staze u Dubravi

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Dubrava

Biciklistička staza po Aveniji Dubravi kako je predviđeno GUP-om bi znatno ubrzala promet biciklista te povećala njihov broj što bi i doprinijelo smanjenju prometnih gužvi. Također biciklistička staza uz Branimirovu ulicu (južna strana) sa kojom bi se doslovce moglo doći sve do Glavnog kolodvora te SC-a. Mislim da bi to mogli financirati preko EU fondova.

Odvojeno sakupljanje otpada (FUPOL pilot projekt iz 2015)

Poziv FUPOL: novi alat za osluškivanje mišljenja građana

Grad Zagreb, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom i Zagrebački holding pokrenuli su kampanju o važnosti odvajanja otpada upravo zato da bi informirali i educirali građane o važnosti odvojenog sakupljanja otpada, ali i kako bi ih potaknuli jači osobni doprinos u odvajanju otpada.
Odvajanje otpada i recikliranje u Zagrebu nije novost jer gradske vlasti i komunalna poduzeća već 15 godina ulažu velike napore za učinkovito odvojeno prikupljanje otpada. Unatoč tome odvojeno se sakuplja tek 26,5% otpada.
Ukoliko bi se odvojeno prikupilo i recikliralo 50% vrijednih sirovina, umjesto dosadašnjih 26,5%, smanjile bi se količine odloženog otpada te postigli značajni iskoraci u unapređenju gospodarenja otpadom.
Doprinesite i Vi uspješnosti kampanje o važnosti odvajanja otpada!
Želimo čuti Vaše mišljenje, savjet, kritiku i prijedlog!

Vlak/tramvaj na pogon vodikom – možda za Veliku Goricu

Zagreb - Velika Gorica

Kad se već razmišlja o liniji do zračne luke i Velike gorice, zašto ne uzeti u razmatranje i nešto ekološki gotovo savršeno: vlak na vodik, vidi ovdje:

http://money.cnn.com/2017/04/12/technology/germany-hydrogen-powered-train/ ?

Optimizacija/modernizacija autobusnog sustava (BRT)

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Predložio bih da se uz planirana poboljšanja tramvajskog/željezničkog prometa paralelno razmotri i modernizacija autobusnog sustava inspirirana tzv. Bus Rapid Transit (BRT) konceptom. Ideja je u osnovi napraviti cestovne koridore koji su rezervirani samo za autobuse, npr. kao autobusne trake po sredini ili rubu širokih avenija, a idealno i kao zasebne autobusne ceste ili ulice (tzv. “busway”), gdjegod je moguće .

Takvim odvajanjem autobusnog prometa se ustvari pokušava dobiti “autobusni metro” – tj. funkcionalnost i brzina lake željeznice koja se kombinira s fleksibilnosti autobusa. Prednost je i bitno manja cijena i veća brzina gradnje autobusne infrastrukture (potrebna je doslovno samo slobodna cesta), kao i vrlo jednostavna implementacija sustava u fazama. Ovakva ideja zadnjih godina se sve više prihvaća u Europi i svijetu, budući da vidljivo poboljšava autobusni i javni promet po prihvatljivoj cijeni, te ima i nezanemarivu ekološku dimenziju.

Kad bi se napravilo nekoliko autobusnih (BRT) koridora u Zagrebu koji bi radijalno išli od centra grada prema raznim stranama, te se potom eventualno granali po kvartovima dobili bismo (u kombinaciji s tramvajima i planiranom lakom željeznicom) brži, pouzdaniji i atraktivniji javni prijevoz. Razmak između stajališta po većem dijelu koridora mogao bi po potrebi biti i nešto veći od tramvajskog (npr. 800-1000 m) kako bi se osigurao brži prijevoz do udaljenijih dijelova grada.

Autobusi koji bi vozili po koridorima mogli bi dobiti i zasebne oznake linija (npr. B1, B2, B3 itd.) i vizualni identitet, te voziti u čestim intervalima (npr. 5-10 min). Time bi se razlikovali od “običnih” autobusa. S vremenom bi se mogli nabaviti i high-tech hibridni autobusi koji su po funkcionalnosti slični lakoj željeznici. Time bi se Zagreb svrstao na kartu gradova koji inteligentno iskorištavaju potencijal autobusa. Autobusi su uz tramvaje također tradicionalno zagrebačko javno prijevozno sredstvo te je u redu raspravljati i o modernizaciji njihove infrastrukture na navedeni način.

 

Poboljšanje internetske infrastrukture

Sesvetski Kraljevec

Poštovani,
Uslijed katastrofalne internetske veze na području Ininog naselja u Sesvetskom Kraljevcu predlažem poboljšanje internetske infrastrukture, tj. uvođenje optike. Infrastruktura u tom dijelu Sesvetskog Kraljevca je stara približno 40 godina te dolazi do čestih prekida veze. 2008. je planirano uvođenje optičkih priključaka, ali do toga očito nije došlo u zadnjih 10 godina. Hvala unaprijed!

S poštovanjem, Mislav Patek.

PRVA EKOLOŠKA TRŽNICA U GRADU – TRG DOBRE EKONOMIJE

VRBANI - trg iza bivše Name/Vemila

Udruga Vestigium djeluje u kvartu Vrbani koji na 12.000 stanovnika nemaju dom zdravlja, tržnicu, knjižnicu niti kulturni centar.
Imamo Mc Donalds, shopping centar Point, a gradi nam se i najveći casino u gradu (u bivšoj Nami Vrbani) koja je po našem mišljenju mogla biti prenamjenjena u društvenu namjenu i sve ove navedene stvari koje su građanima potrebne!
U našoj udruzi provodimo programe i projekte za poboljšanje kvalitete života u zajednici, volonterski i iz potrebe građana – građani sami volontiraju i nadomještaju neke od potreba – slobodnu razmjenu knjiga, predavanja i radionice, pa je tako kroz 6 g. postojanja nastala aktivnost EKO PLAC – koja okuplja 40 malih opgova koji uzgajaju hranu na organski način.
Podršku lokalne zajednice imamo (i šire) međutim nedostaje podrška Grada koji bi u ovom slučaju trebao samo izdati dozovolu da inače zapušteni gradski trgić iza bivše Name smijemo koristiti kao lokaciju za održavanje prve ekološke tržnice u gradu – 2x tjedno po 2h.
U vrijeme kada tržnice izumiru i veliko je nepovjerenje građana u proizvođače hrane – mi ljudima vraćamo povjerenje u hranu koju jedu i zbližavamo ih sa proizvođačima kroz druženje  i organizirane izlete na imanja – sadnju, berbu..
Na spomenutom trgiću osim ekološke tržnice održavale bi se i radionice pripovijedanja, slobodna razmjena stvari i vještina, radionice urbanog vrtlarenja i mali festivali lokalnih umjetnika koji bi na zajednicu djelovali povezujuće i nadahnjujuće.
   

Staze za slijepe

Svuda po gradu

Svojevremeno su u užem dijelu grada postavljene posebne staze za slijepe osobe. Očekivalo se je da će se s tom akcijom nastaviti po cijelom gradu. Nažalost nije se nastavilo, a i postojeće staze za slijepe osobe su zapuštene i uglavnom se ne održavaju. Staze su u dobrom stanju jedino u blizini gradskog poglavarstva.