Stalni sajam primijenjene umjetnosti i rukotvorina na Cvjetnom trgu svake druge subote i ispred Muzeja za umjetnost i obrt, naizmjence

Cvjetni trg jedne subote i za dva tjedna prostor ispred Škole primijenjenih umjetnosti i Muzeja za umjetnost i obrt te Muzičke Akademije, naizmjenično svake druge subote

Lijepo bi bilo kad bi zagrebački stvaraoci predmeta primijenjenih umjetnosti mogli dva puta mjesečno izlagati svoje proizvode na otvorenom prostoru u gradu Zagrebu. Jedne subote ispred Muzeja za umjetnost i obrt, Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna te Muzičke akademije, a drugi put nakon dva tjedna, opet u subotu na Cvjetnom trgu. Keramičari, tkalci, vezilje, dizajneri i izrađivači nakita, odjeće, mogli bi javno pokazati svoje radove i ponuditi ih direktno zainteresiranom građanstvu. Isto tako tematski postaviti fokus na pojedinu djelatnost u skladu sa nekom posebnom prigodom (obljetnica nekog ateljea, uspjeh u poslovnom području…)

Biciklistička staza + pješačka staza/šetnica ispod Jadranskog mosta

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Jadranski most x Jarunska ulica

Povezati Jarunsku cestu sa Savskim mostom, odnosno kontinuirana vožnja nasipom (od Mladosti prema Veslačkom). Ovime bi se jedan dio biciklista maknuo s raskrižja Savska cesta-Selska cesta-Jadranski most. Teren ispod mosta je u jako lošem stanju (zemlja, kamenje, vododerine, miris/smrad) te je jako neugodno voziti se ovuda…kao i već spomenutim raskrižjem – ogromna gužva – biciklisti, automobili, pješaci, tramvaji, busevi – ujutro je kaos.

Biciklisti koji idu sa istoka nastavljali bi Jarunskom ulicom (koja nužno treba obnovu biciklističkih staza, asfalt je u lošem stanju) ili nasipom prema zapadu.

Biciklisti koji idu sa zapada na istok, nastavljaju nasipom na istok odnosno Savskim mostom na jug (gdje nedostaju biciklističke staze za spajanje na Av. Dubrovnik).

Foto: http://mapiranjetresnjevke.com

Božićna šuma

Zagreb

Na nekom gradskom zemljištu, poput onih za gradske vrtove, organizirati projekt “Božićna šuma”. Poticati građane da kupuju živa božićna drvca, te da se nakon isteka božićnih blagdana organizira jedan dan sadnja uz stručni nadzor agronoma na toj lokaciji. Bio bi to jedan lijepo proveden dan u druženju uz eventualno neki koncert i kuhano vino, te uz svijest da ostavljamo zeleniji planet. Prostor bi se mogao urediti kao park ili šetnica tako da obitelji koje su posadile drvo mogu ga uvijek obići (možda i neke spomen tablice objesiti na drvca da se zna tko ih je posadio).

Ograđena parkirališta za bicikle

  1. Nije neka inovativna ideja ali je prijedlog da se na vise lokacija naprave ograđena parkirališta za bicikle. Primjer ograđenog i čuvanog parkinga za bicikle je u gradu Čakovcu, koje jako dobro funkcionira. Ljudi bi se ohrabrili ostavljati svoje bicikle na takvim mjestima i sigurno bi vise koristili bicikle kao prijevozna sredstva.

Gradske čitaonice na otvorenom

Zagreb, Hrvatska

Većinu sam života provela u stanu bez dvorišta u strogom centru Zagreba. Dok sam studirala, u proljetnim mi je, ljetnim i ranim jesenskim danima omiljeno mjesto za učenje bio obližnji Botanički vrt. Iako je na početku sve izgledalo idilično, s vremenom sam shvatila da ipak postoje određeni problemčići. Šetači često nisu shvaćali da ja sjedim na klupi sama i čitam zato što sutradan imam ispit, mnogi su mislili da čekam baš njih kako bismo komentirali meteorološku i ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. Sljedeći problem s kojim sam se susretala bio je tehničke naravi. Laptop, koji mi je bio potreban za učenje i prevođenje, nije mogao izdržati više od dva i pol sata bez struje, što znači da je i moj boravak u Botaničkom vrtu bio poprilično ograničen. Osim toga, u vrtu nije bilo interneta, a bez Googlea je danas nemoguće završiti faks. Konačno, sa sobom sam uvijek morala tegliti debeli fascikl koji mi je služio kao mali stol na koljenima. Jako sam voljela učiti u Botaničkom, ali svaki sam put maštala o gradskim čitaonicama na otvorenom. Jedna bi od njih svakako mogla biti upravo u dijelu Botaničkog vrta, druga možda na Tuškancu, treća na Ribnjaku, četvrta na Cmroku, peta na Bundeku… Čitaonice bi od ostatka parka bile odvojene živicom, bile bi opremljene vodonepropusnim stolcima i stolicama te utičnicama za struju, a imale bi i internet, možda i aparat s kavom i čokoladicama. Bile bi to male gradske oaze za rad na otvorenom tijekom toplih i vedrih dana. 🙂

Aplikacija pet.Mreža znanja.Hr

Hrvatska i šire

Hrvati imaju puno teorijskog i prakričnog znanja.Postoje ljudi koji žele prenijeti ta znanja na druge a zbog općeg dobra.Evropska mreža mentora u hrvatski začeci stvaranja domaće mreže su prespori.Predlaže se da Poglavarstvo Komora i Vlada naprave cijelovit pregled mogućih mentora kako bi isti mogli djelovati na terenu.Npr.u suradnji sa zavodima za zapošljavanje te potrebema lokalnih poduzetnika.

Aplikacija kojom državne službe lociraju građane koje traže

Zagreb .Hrvatska

Sud i ostale službe ne mogu naći Peru.Ali on je baš jučer bio u ambulanti. Poslije je podigao lijekove. Zatim je u banci napravio transakciju. Poslije je napunio pokaz. Pero stanuje u blizini suda i policije.Odselio se od supruge na njoj nepoznatu adresu.Pero je podstanar. Nije prijavljen. Pero ima OIB……