Sesvete za Park

Sesvete

Sesvete za Park, uz ovaj projekt o sportskom centru, mi Sesvećani zelimo i park po uzoru na Bundek,Maksimir, Jarun.Želimo sadržajni vanjski rekreacijski park, sa velikim vježbalištem, atletskom stazom,skate parkom, biciklističkom stazom, šetnicama itd.Također želimo park za obiteljska druženja, uređenu šumu sa stazama i svjetlima.Želimo uređena mjesta za roštilj i dječjim igralištima,želimo i park za pse kakav je na vrbanima i po cjelome gradu.Siguran sam da jedan kvart sa 100 tisuca stanovnika to treba i zaslužuje.Sramotno je da nemamo ni bazen vec 100 godina i to bi htjeli isto.

elektronska naplata ski passa

Sljeme

Usprkos tome što neki misle, skijalište na Sljemenu je jedan od najboljih projekata koje imamo u Zagrebu. Uz sve nedostatke za koje vjerujem da će se s vremenom popraviti (nedostatak parkinga, žičara do grada, kratka sezona, premalo noćnog skijanja i sl.) vjerujem da postoji jedan projekt koji bi se mogao brzo realizirati, možda već naredne godine, a koji bi olakšao život nama skijašima.

Naime, kupiti ili nadopuniti ski pass tijekom vikenda ili na noćnom skijanju je prava avantura. Naime, noćno skijanje počne u 19h, a ako se vi u 19h spustite do blagajne, na ski pass se čeka prosječno 20-45 minuta. Svaki skijaš zna da je najbolja staza upravo u prvih sat vremena skijanja koji se na Sljemenu bespotrebno gube na čekanje  na kupnju/nadopunu ski passa.

Ne vidim zašto bi bio problem da ski passovi, za koje se ionako polaže kaucija od 30 kn, nemaju neki serijski broj preko kojeg bi onda korisnici mogli internetom na svoju elektronsku skijašku karticu, ili čak svoj personalizirani račun, nadoplatiti ski pass za željeni termin (barem onih standardnih bez popusta jer se popust za povlaštene karte mora dokazivati). Koliko vidim, to savršeno funkcionira pri naplati satnih ili povlaštenih parkirnih karti u gradu. Isto tako, iako je protekle sezone uvedena mogućnost da se ski passovi kupe ili nadopune i prije radnog vremena skijališta u hotelu Tomislav i u nekom susjednom pansionu, ja to nikad nisam uspio. Uglavnom dolazim na noćno skijanje i tri put sam pokušao tamo kupiti ski pass i svaki put su mi rekli da nemaju ili da to ne rade za noćno skijanje. Stoga bi bilo super kad bi u gradu negdje postojao punkt gdje bi se mogle kupiti skijaške karte, a isto tako i vratiti ski kartice tijekom čitavog tjedna.

Biciklistička staza i nogostup

Poziv Nogostup u svaku ulicu

Avenija Vjećeslava holjevca od inine zgrade do semafora

Od inine zgrade uz istočno parkiralište na velesajmu  ima jedan dio gdje nema nogostupa. Taj dio je cca  250 metara i ne bi bila velika inveaticija napraviti biciklističmu stazu i nogostup te se ne bi više vozili po makadamu.

Dnevno tim djelom prođe jako puno biciklista i veliki je problem kada padne kiša.

 

 

 

 

 

Savska/Vukovarska – “nevidljiv” semafor za lijevo skretanje na zapad

Savska/Vukovarska

Semafor za lijevo skretanje iz Savske u Vukovarsku (iz smjera juga na zapad) je gotovo uvijek sakriven tramvajem koji stoji na tramvajskoj stanici (jer najčešće su dva u nizu), a ne postoji semafor za to skretanje iznad ceste, pa vozači ne vide semafor za skretanje sve dok se tramvaj ne pomakne, kada je već kasno jer se pali crveno i kreće promet zapad-istok. Sve to stvara velike zastoje u već preopterećenom i usporenom raskršću.

Prijedlog – postavite skemafor za lijevo skretanje i iznad trake za skretanje

 

Regulacija prometa i javnog prijevoza u Sesvetama

Sesvete

Postovani,

 

U Sesvetama zivi preko 80 tisuca ljudi. Jedna je prilazna cesta do centra Sesveta.

Produzenjem Slavonske avenije se pokusao rasteretiti promet u Sesvetama, medutim da bi se doslo do Slavonske potrebno je da svi ljudi dolaze istom cestom. Godinama se prica o gradnji nadvoznjaka, rusenju Badela itd. Zanima me sto se planira uciniti po pitanju toga?

Takoder, zetove linije su lose povezane sa centrom Zagreba. Predlazem uvodenje brze linije iz centra Sesveta do Glavnog kolodvora, kako postoji i linija za Veliku Goricu. Smatram sramotnim da ljudi iz drugi gradova poput Zapresica, Samobora i Velike Gorice dodu brze do centra Zagreba nego ljudi koji zive u Zagrebu, ali u Sesvetama.

Obnova osnovnih i srednjih škola

Zagreb

Ono u čemu Zagreb zaostaje u odnosu na većinu gradova i općina u našoj zemlji je stanje škola u građevinskom smislu i po opremljenosti didaktičkim pomagalima.

U zahodima nemaju wc daske, vrata se ne mogu zatvoriti, tjelovježbu rade u učionicama, a o broju računala i drugim pomagalima kojim raspolažu da ne govorimo. Samo zavirite u neku od starijih škola kao što je npr. IX.gimnazija i sve će vam biti jasno.

Mislim da nema ništa važnije od odgoja i obrazovanja naše djece, a u tako lošim uvjetima, koji su sramotni za 21. stoljeće, nema nikakvih uvjeta za stvaranje generacije koja će se boriti rame uz rame s kolegama iz drugih zemalja koji se školuju u neusporedivo boljim uvjetima. Jedino što smo im osigurali je dovoljan broj problema i dugova.

Sigurno se tu krije i pitanje nadležnosti, no za ovako važan problem bi se trebalo potruditi da se riješi, i da sva nadležna tijela sudjeluju, pa tako i Grad Zagreb. Stoga predlažem hitnu rekonstrukciju svih osnovnih i srednjih škola u Zagrebu (kojima je rekonstrukcija potrebna), te nabavu didaktičkih pomagala.

 

Povećanje udjela javnog prijevoza

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Cijeli Zagreb, prioritetno transverzale istok-zapad i sjever-jug

Prometne gužve u Zagrebu osim golemog troška utječu i na opću kvalitetu života u gradu. Drastično poboljšanje (50% i više) nije rješivo izgradnjom nove infrastrukture, nego samo značajnim povećanjem udjela javnog prijevoza na račun osobnog – automobilskog.

Da se to postigne, jednostavno treba načiniti srednjoročni (4 godine) plan koji će sadašnji omjer (je li on uopće poznat, koliko putnika ili putnik/km se napravi javnim prijevozom, navodno milijun dnevno, a koliko osobnim automobilima?) svesti na prihvatljivu razinu. Tu osim naših “želja” treba posegnuti i za benchmarkingom, dakle usporedbom sa sličnim gradovima.

PRIJEDLOG:

  • Vizija (cilj) bi trebala biti drastično smanjenje korištenja osobnih automobila u gradu Zagrebu
  • Misija (put do cilja) bi bilo na transverzalama osigurati protočnu traku za javni prijevoz tramvajima i autobusima, s operativnom brzinom u “špici” (uključujući stajanje) od oko 25 km/h.

To bi značilo doći od Mihaljevca do Sigeta ili od Dubrave do Črnomerca (cca 10 km) za manje od pola sata! To je ušteda od 30-50% u odnosu na današnji utrošak vremena osobnim automobilom. Takav javni prijevoz treba biti besplatan (tj. financiran iz gradskog proračuna). To je stimulacija, ali i ukidanje nepotrebne administracije. Naravno, kapaciteti javnog gradskog prijevoza bi se trebali povećati, a početno zagušenje automobilskog prometa bi također stimuliralo korištenje javnoga.

Dodatne mjere koje trebaju poduprijeti ovakav pristup bi bile:

  • postepeno smanjivanje parkiranja na gradskim prometnicama, aktiviranjem neiskorištenih dvorišta stambenih blokova u središtu grada
  • rigorozni nadzor uporabe traka za javni promet
  • organiziranjem specijalizirane jeftine taksi službe za “kapilarni” prijevoz do/od terminala
  • parkinzi na polaznim terminalima
  • ostale mjere koje predloži struka

Konačno, automobilski se gradski prijevoz dijelom može smanjiti i korištenjem bicikala u opsegu gdje je to moguće (kraće relacije, širenje već postojećeg “bike’n’ride” koncepta).

Utišajmo autobuse na stajalištima

Zagreb

Predlažem da se na početna/krajnja autobusna stajališta, za početak barem ona smještena u najurbanijim dijelovima grada (npr. na liniji 118 Mažuranac – Voltino), ugrade punktovi za priključivanje autobusa na električnu mrežu dok autobus stoji na stajalištu. U praksi vozači autobusa na autobusnim stajalištima ne isključuju motor jer je isti potreban za napajanje sustava klime, grijanja, rasvjete i ostalih sustava koji se ne mogu napajati samo iz akumulatora. Problem je što pri tome teški i glasni motor nepotrebno zagađuje okoliš, stvara nesnosnu buku i generira nepotrebne troškove.  Uzmimo npr. liniju 118 koja prometuje od 4:30 ujutro do 01:00 u noći. Znači preko dvadeset sati dnevno na stajalištu se konstantno smjenjuju busevi te uvijek jedan od njih s upaljenim motorom čeka putnike. Oko busa stvara se oblak dima, a u krugu od 1oom širi se iritantna buka motora kao da smo na gradilištu, što znatno narušava kvalitetu života u okolini.

Mnogi drugi veliki gradovi prelaze na hibridne ili električne gradske autobuse no to bi bio puno veći i ozbiljniji projekt budući ZET ima 140 dnevnih i 4 noćne autobusne linije.

Svjestan prilike u kojoj se nalazimo predlažem rješenje koje iziskuje minimalnu intervenciju na postojećim autobusima i stajalištima koje bi se vrlo brzo amortiziralo ne samo kroz zadovoljstvo građana zbog stvaranja humanijeg životnog prostora već i financijski. Također smatram da ZET u suradnji sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu ima dovoljno znanja, iskustva i sredstava da se jedan takav projekt realizira. Potrebna je samo inicijativa i malo dobre volje.

Pozivam građane i Grad da prepoznaju ovu inicijativu kao doprinos poboljšanju kvalitete života u našem gradu.

Hvala!