Vlak/tramvaj na pogon vodikom – možda za Veliku Goricu

Zagreb - Velika Gorica

Kad se već razmišlja o liniji do zračne luke i Velike gorice, zašto ne uzeti u razmatranje i nešto ekološki gotovo savršeno: vlak na vodik, vidi ovdje:

http://money.cnn.com/2017/04/12/technology/germany-hydrogen-powered-train/ ?

3 misli o “Vlak/tramvaj na pogon vodikom – možda za Veliku Goricu”

  1. Ovo je odgovor FSB-a, 11.5.2017:
    Postovani gospodine Mađarić,

    Zahvaljujem na vašem mejlu! Dva rada (a imamo ih puno više) na temu vodika i vozila na vodik vam šaljem u privitku. Iz njih je jasno vidljiv naš pozitivan stav spram te vrste pogona, a jasno se vidi i status tehničke problematike eventualnog prigradskog vlaka na Sunčevu energiju i vodik.

    Mi na fakultetu imamo izborni predmet Vodik i gorivni članci (pokrenuo ga je prof. dr. sc. Mihajlo Firak, kojega sam dodala u cc ovog mejla) znajući da za takve projekte treba imati i pripremljene stručnjake.
    Surađivali smo i s Končar institutom za elektroniku u osnivanju njihovog laboratorija za vodik koji je trebao njima služiti za konkretno upoznavanje s tom tehnologijom. Zadnjih par mjeseci prisutni smo u javnosti s prvim hrvatskim biciklom na vodik (u privitku šaljem kratki info), a kojim smo jasno pokazali da raspolažemo potrebnim znanjima za pristup razvoju pogonskih sklopova na vodik i puno većih snaga nego što je potrebno za bicikl.
    Projekt prigradskog vlaka na vodik ne znači samo pogon vlaka nego i čistu proizvodnju vodika kojega u prirodi u samostalnom obliku nema. Vodik se može proizvesti elektrolizom vode, ali i potrebna struja za tu proizvodnju treba se dobiti pretvorbom Sunčeve energije u električnu, za zagrebačke uvjete najbolje korištenjem fotonaponskh modula. Bila bi to čista energija i što je još važnije, ne bi bila uvozna. Danas akademske institucije i industrija u Zagrebu i Hrvatskoj imaju stručnjake koji bi bili u stanju postaviti takav vlak na tračnice (dio opreme svakako bi bio uvoz), ali bi ih trebalo okupiti oko ovakvog zahtjevnog projekta kao nogometnu ekipu oko lopte. Za nekoliko godina sasvim sigurno bi vlak imali. Razvoj našeg vlaka ne bi bio tako skup kao razvoj njemačkog vlaka kojega ste uzeli za primjer upravo zato jer se na njemu dosta naučilo, a od toga je dio dostupan u bazama znanstvenih i stručnih publikacija, a postoje i domaće tvornice koje se toga mogu prihvatiti (Končar, Gredelj, Đuro Đaković i manje).

    Pitanje je kako početi?

    Mislim da bi se na FSB-u mogla organizirati konferencija s ciljem okupljanja svih onih koji bi mogli pridonijeti ovom projektu u smislu da ga osvjetle sa svih vidljivih strana. Konferencija bi trebala rezultirati nekim manje više detaljnim planom projekta, formiranjem vodstva projekta, potprojekata i pripadajućih radnih grupa…

    Istovremeno bi trebalo na onim mjestima gdje se to već radi početi ulagati u specifične proizvodne i mjerne uređaje i oko svega toga ciljano zapošljavati najbolje. Time bi se možda krenulo i prema postizanju širih društvenih ciljeva kao što je modernizacija industrije (usvajanje novih tehnologija), očuvanje okoliša, napuštanje korištenja fosilnih goriva, itd.

    U slučaju da ste zainteresirani za daljnje razgovore predlažemo vam da dođete u posjet našem laboratoriju kako bismo dogovorili konkretnije daljnje korake.

    Doc. dr. sc. Ankica Kovač, Voditeljica Laboratorija za energetska postrojenja, FSB
    Dr. Sc. Mihajlo Firak, Profesor u mirovini
    Ankica Kovač
    Mihajlo Firak
    ‘Neven Duic’

  2. Želi li Hrvatska razvijati proizvodnju električne energije na vlastitim resursima i time eliminirati potrebu za uvozom, mora se što prije okrenuti prema masovnoj uporabi energiji sunca i vjetra. Energija sunca i vjetra ima intermitirajući karakter pa viškove proizvedene električne energije valja pohraniti. Kao jedna od mogućnosti za pohranu električne energije jest proizvodnja vodika elektrolizom vode i spremanje vodika u formi stlačenog ili ukapljenog plina. Tako proizvedeni vodik može se koristiti u transportu. Zbog svoje manje volumne energetske gustoće u odnosu na dizel i benzin potrebno je (za isti doseg) koristiti veće spremnike goriva na vozilima pa za sada s tog aspekta vodik nije osobito privlačan za pogon automobila. Međutim, za pogon šinskih vozila, kod kojih volumen spremnika nije bitni ograničavajući faktor, ovako proizveden vodik postaje interesantan energent čime se povezuju nacionalni interesi s potrebama lokalne sredine za čistim zrakom.

Odgovori