Željeznički kolodvor

Zagreb

Poštovani,

Nismo baš često putovali vlakom ali evo danas smo baš krenuli na put vlakom.

Početna stranica Glavni Kolodvor.

Puno ljudi na odlasku i dolasku.

Mi putujemo s bebom,nosimo kofere i guramo kolica s bebom.

Tražimo neki lift za invalide ili neku malu platformu (kao u npr Importanneu ili na Kvatriću ili na puno dr mjesta u Zagrebu) ali nema ništa.Pitamo zaposlenika kolodvora da nas uputi gdje da siđemo s kolicima i koferima ali kaže nam da nemamo izbor već da moramo sve stepenicama!

Vidimo ljude koji takodjer putuju.Jedan čovjek sa štakama takodjer treba pomoć da dođe do svog odlaznog perona.Nama pomažu neki stranci tako da ne moramo sve tegliti po stepenicama u više navrata.

Dolazimo na peron Br 2.

Peroni su jako zapušteni od površine perona (pločnika) koji su popucali i prastari do prljavih,puknutih nadstrešnica.Primjećujemo da dijelu perona nedostaje i nadstrešnica tako da po kiši ljudi vjerojatno čekaju negdje dalje?

Razglas izgleda kao iz 2. sve rata a i nije baš najučinkovitiji ali priznajem, ipak je za 3 klase je učinkovitiji od onog s autobusnog kolodvora koji zaista ne znam čemu služi osim da se svi uvijek čudimo kako je moguće da u ovo visokorazvijeno tehnološko doba mi još uvijek imamo potpuno nefunkcionalan, apsolutno nerazgovjetan razglas.A znamo da može biti normalan.Imamo iskustvo sa nekim mjestima i kolodvorima već u RH gdje su razglasi zaista normalni.

 

Dakle predlažem sljedeće:

– Urediti površinu perona (dio po kojem hodamo)

– Ofarbati željezni dio nadstrešnice(nosače nadstrešnice) i promijeniti krovni prastari dio

– Promijeniti razglas

– Montirati malu spuštajuću /penjući platformu za invalide i/ili lift.Ili barem napraviti neki betonski spust/i dio za popeti se za invalide i kolica općenito.

Mislim da bi mnogima pa i mladim,zdravim ljudima sa teškim koferima ovaj potez itekako značio i olakšao te bi preko 90% ljudi koristili takovi spust.

 

Psihologija kaže da mi ljudi ocijenjujemo ljude na prvu, tj. onaj prvi susret je važan.Teško je poslije ispravljati greške.A pogotovo ako zadnji susret potvrđuje onaj prvi.

Sigurna sam da bi ovako mali zahvat uvelike podigao mišljenje o našem Željezničkom kolodvoru jer prvi susret s našim Zagrebom je često upravo kolodvor.A i posljednji prije odlaska.

Zato ne dopustimo da prvi i posljednji dojam uprlja sve dojmove našeg prelijepog grada.

 

S poštovanjem,

 

Lucija Lazzari

 

 

 

 

Zagreb na Savi

sava

Zagreb može imati ljetne sadržaje na Savi. Regulirati dio rijeke kako bi mogle ploviti brodice. Zatim uz taj dio postaviti montažne kućice raznih sadržaja. Npr. “slavonska kuća”, Istarska itd. Urediti šetalište uz Savu. Ljeti se mogu organizirati razni etnografski sadržaji.

Život noćnih ptica – stadion Maksimir

Maksimirski stadion

Zgrada na stadionu je u propadanju. Zgradu treba dati u najam poduzetnicima koji će u noćnom terminu obavljati djelatnosti: zubari, maseri, fotografi, kopirnice, noćne učionice, seminari, restorani, itd…..uz minimalan najam.

Autohtoni suvenir Zagreba – DVD “Tko pjeva zlo ne misli”

Suvenirnice

To treba imati naravno internacionalnu naslovnicu i titlove na značajnim jezicima turista koji dolaze u Zagreb. Tema filma je svevremenska i globalna, Grad Zagreb to treba financirati i dati u TZ Grada da to distribuira.

“Zagreb nastupa” – na moru

Turistička mjesta na Jadranu

Poglavarstvo i obrtnička komora trebaju organizirati zagrebačke obrtnike te im pomoći prodavati robu na moru. Definirati s dizajnerima paletu proizvoda.pronaći u npr. Zadru prostor te ih izvesti na tržište u zajedničkom nastupu. Grad može npr. mijenjati prostor sa Zadrom. U Zagrebu ima puno praznih prostora. Akcija “Zagreb nastupa”: obrtnici svoju robu, a umirovljenici suvenire, poljoprivrednici iz županije delicije, …
.

Spomenik Zvonku Špišiću

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

Trešnjevka

  

Nema se što čekati, ODMAH pokrenuti aktivnost za natječaj za spomenik Zvonku Špišiću.

Kako je ranije rečeno i za Relju Bašića, nikakve filozofije o “samo spomen ploči” i drugim načinima umanjivanja i odugovlačenja – odmah natječaj za spomenik i jednom i drugom.

GU za kulturu treba uspostaviti PROJEKT da svi zaslužni građani (kao npr. Holjevac) na primjerenim mjestima imaju spomenike.

Hendrixov most – nazovimo most onako kako ga svi zovemo

Novi Zagreb - Kajzerica

Zeleni željeznički most, popularni Hendrix  je u potpunosti uređen, postavlja se na njega i rasvjeta koja će ga još više istaknuti među svim zagrebačkim mostovima.
Neodgovorni sugrađani su ga nakon nedavnog bojanja opet devastirali ružnim grafitima i natpisima, i to je ovih dana sanirano i most je opet lijep i zelen.
Natpis Hendrix  se na njegovu središnjem dijelu uz simpatije većine Zagrepčana nalazio godinama, nakon nedavnog uređenja i farbanje ponovo je gotovo identičan napisan na istom mjestu i nitko na njega nije imao primjedbi iako se tu pojavio nelegalno. Nažalost uskoro su se pojavili novi ružni grafiti pa je sve ponovo obojano.
Predlažem da se most službeno preimenuje u Hendrix ili Hendrixov most i da se udruženju grafitera dopusti da uz prigodni program napišu Hendrix na starom poznatom mjestu i da se na taj način pošalje poruka svim ostalim “grafiterima” da više nikad ne devastiraju ovaj popularni most.
Naziv Hendrix je ustao u urbane pore Zagreba, generacije rođene 80 – tih i 90 – tih i ne poznaju ovaj most nikako drugačije nego kao Hendrixov. Sada potpuno uređen, uskoro i osvjetljen sigurni smo da bi uz isticanje naziva Hendrix postao i značajna turistička atrakcija našeg grada.
Molio bi ako je moguće da posložite ovaj tekst i da ga u moje ime objavite na stranici jer sam izgubio lozinku.
Unaprijed hvala i hvala sto ste građanima omogućili da iznesu svoje ideje.

ime(na) za uspinjaču

kultura

Bogatu ponudu zagrebačkog turističkog proizvoda mogli bismo dodatno proširiti imenovanjem kabina zagrebačke uspinjače umjesto postojećih brojčanih oznaka 1 i 2. Imena bi mogli odrediti glasanjem putem postojećih društvenih mreža, uz prvobitne prijedloge koje bi odredili zagrebački kroničari, povjesničari ili slične mjerodavne osobe vodeći se pritom značajem ili popularnošću predloženih osoba među zagrepčanima kroz povijest. U prijedloge imena osim znamenitih i zaslužnih zagrepčana (Klein, Šenoa, Kamauf, Holjevac, Duh, Dražan Jerković, Relja Bašić i mnogi drugi) mogu se uvrstiti i likovi iz brojnih romana zagrebačke tematike (Dora i Pavle, Siniša i Nera i slično), ili bilo koja druga povijesna, kulturna, sportska imena ili nazivi koji u bitnome simboliziraju sam Zagreb (Kaptol i Grič npr.). Smatram da bi se navedeno moglo ostvariti uz minimalne financijske zahvate na samoj uspinjači koja bi se u samom vizualnom identitetu možda mogla malo ”postarati” odnosno istovremeno urediti da dobije izgled koji bi se uklapao u ”starinsku” vizuru Tomićeve i Kule Lotrščak. To naravno prepustimo stručnjacima.