Biciklistički promet u gradu Zagrebu (FUPOL pilot projekt iz 2015)

Poziv FUPOL: novi alat za osluškivanje mišljenja građana

http://zagreb-fupol.blogspot.hr/p/blog-page.html :

Grad Zagreb kontinuirano provodi i potiče mjere unapređenja biciklističkog prometa. Povećanjem učešća biciklističkog, a smanjivanjem motornog prometa ograničit ćemo izvore zagađenja okoliša i općenito zdravijeg života u našem Gradu.

Najviše se u tom pogledu postiglo izgradnjom i obnovom biciklističkih traka i staza, postavljanjem biciklističkih parkirališta na javnom prostoru, te uvođenjem javnih gradskih bicikala.

Daljnji koraci u smislu unapređenja biciklističkog prometa planiraju se u obliku širenja mreže biciklističkih staza i traka kroz uređenje novih koridora biciklističkog prometa.

Kakve su Vaše potrebe što se tiče infrastrukture, te koje dionice smatrate neophodnim za uređenje?


Želimo čuti Vaše mišljenje, savjet, kritiku i prijedlog!
Doprinesite i Vi kvaliteti gradskih projekata koji će unaprijediti biciklistički promet u Gradu!

Optimizacija/modernizacija autobusnog sustava (BRT)

Predložio bih da se uz planirana poboljšanja tramvajskog/željezničkog prometa paralelno razmotri i modernizacija autobusnog sustava inspirirana tzv. Bus Rapid Transit (BRT) konceptom. Ideja je u osnovi napraviti cestovne koridore koji su rezervirani samo za autobuse, npr. kao autobusne trake po sredini ili rubu širokih avenija, a idealno i kao zasebne autobusne ceste ili ulice (tzv. “busway”), gdjegod je moguće .

Takvim odvajanjem autobusnog prometa se ustvari pokušava dobiti “autobusni metro” – tj. funkcionalnost i brzina lake željeznice koja se kombinira s fleksibilnosti autobusa. Prednost je i bitno manja cijena i veća brzina gradnje autobusne infrastrukture (potrebna je doslovno samo slobodna cesta), kao i vrlo jednostavna implementacija sustava u fazama. Ovakva ideja zadnjih godina se sve više prihvaća u Europi i svijetu, budući da vidljivo poboljšava autobusni i javni promet po prihvatljivoj cijeni, te ima i nezanemarivu ekološku dimenziju.

Kad bi se napravilo nekoliko autobusnih (BRT) koridora u Zagrebu koji bi radijalno išli od centra grada prema raznim stranama, te se potom eventualno granali po kvartovima dobili bismo (u kombinaciji s tramvajima i planiranom lakom željeznicom) brži, pouzdaniji i atraktivniji javni prijevoz. Razmak između stajališta po većem dijelu koridora mogao bi po potrebi biti i nešto veći od tramvajskog (npr. 800-1000 m) kako bi se osigurao brži prijevoz do udaljenijih dijelova grada.

Autobusi koji bi vozili po koridorima mogli bi dobiti i zasebne oznake linija (npr. B1, B2, B3 itd.) i vizualni identitet, te voziti u čestim intervalima (npr. 5-10 min). Time bi se razlikovali od “običnih” autobusa. S vremenom bi se mogli nabaviti i high-tech hibridni autobusi koji su po funkcionalnosti slični lakoj željeznici. Time bi se Zagreb svrstao na kartu gradova koji inteligentno iskorištavaju potencijal autobusa. Autobusi su uz tramvaje također tradicionalno zagrebačko javno prijevozno sredstvo te je u redu raspravljati i o modernizaciji njihove infrastrukture na navedeni način.