Biciklistička staza + pješačka staza/šetnica ispod Jadranskog mosta

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Jadranski most x Jarunska ulica

Povezati Jarunsku cestu sa Savskim mostom, odnosno kontinuirana vožnja nasipom (od Mladosti prema Veslačkom). Ovime bi se jedan dio biciklista maknuo s raskrižja Savska cesta-Selska cesta-Jadranski most. Teren ispod mosta je u jako lošem stanju (zemlja, kamenje, vododerine, miris/smrad) te je jako neugodno voziti se ovuda…kao i već spomenutim raskrižjem – ogromna gužva – biciklisti, automobili, pješaci, tramvaji, busevi – ujutro je kaos.

Biciklisti koji idu sa istoka nastavljali bi Jarunskom ulicom (koja nužno treba obnovu biciklističkih staza, asfalt je u lošem stanju) ili nasipom prema zapadu.

Biciklisti koji idu sa zapada na istok, nastavljaju nasipom na istok odnosno Savskim mostom na jug (gdje nedostaju biciklističke staze za spajanje na Av. Dubrovnik).

Foto: http://mapiranjetresnjevke.com

Vikend rent-a-car gradskih automobila

Parkinzi Gradske uprave i podružnica

Službeni automobili grada Zagreba se koriste uglavnom radnim danom. Predlažem proučiti primjer francuskih željeznica, koje su pokrenule iznajmljivanje svojih službenih vozila vikendom:

https://www.thelocal.fr/20170522/french-railway-offers-weekend-getaways-in-cars

Dodatno bi takav jeftini rent-a-car potaknuo građane grada Zagreba da se odreknu posjedovanja vlastitog automobila i usmjere na veće korištenje javnog prijevoza.

Osim vikendom, to bi bilo zanimljivo i u sezoni godišnjih odmora!

Prolaz pothodnicima

Novi Zagreb

Poštovani,

pothodnici u Novom Zagrebu (a vjerujem i u drugim dijelovima grada) su nedostupni ili teško dostupni majkama s dječjim kolicima, inavlidima i starijim osobama s kolicima “za plac”. Da li je moguće izgraditi liftove (prave, a ne platforme s ključem) ili barem napraviti pristup u vidu kosine (nizbrdice). Svakodnevno promatram starije osobe kako kod tržnice u  Utrinama pretrčavaju Aveniju Dubrovnik, majke s kolicima kako se muče nositi kolica i djecu ili ovise o prolaznicima, a sigurno bi lakši prijelaz Avenije Dubrovnik i ostalih sličnih ulica bio i biciklistima.

Črnomerec-poželjan obiteljski kvart

Črnomerec

Evo već 10 g živimo na području Črnomerca.
Stvarno volim taj kvart i uživam u svim njegovim kutcima.
Ima svoju dušu kao i ostali kvartovi ali i par jako važnih stvari koje nedostaju a ključne su za ostanak mladih na tom području kao i uživanjem starosjedioca.
Dakle,ono što mu nedostaje su:
– Jedan lijepi park sa dječjim igralištem ili nešto poput botaničkog vrta
-bazen koji zimi može biti i klizalište(znam da se mislio graditi bazen negdje u Susedgradu i to je ok,ali nama s klincima opet predaleko).

Stoga predlažem uređenje područja iza Super Konzuma kod okretišta Črnomerec

Time bi se dobilo sljedeće:

1.Taj “čupavi”zapušteni ogromni komad prostora bi se napokon uredio

2.Sačuvala bi se priroda tog dijela prostora

3.Napokon bismo dobili jednu lijepu šetnicu na Črnomercu gdje možemo doći sa bebama u kolicima i ostalom dječicom (a ne uvijek šetanje uz cestu 🙁 )

4.Ljudi bi se više orijentirali na taj dio grada,dolazili bi i ostali u posjet kvartu i na razna događanja koja bi zasigurno tamo odmah zaživila.

5.Razne gospodarske djelatnosti bi se razvile kao i svugdje gdje se protok ljudi naglo poveća

6.Izgradnjom bazena svi školarci a i ostali rado bi se uključili u aktivnosti na bazenu od običnog kupanja ljeti do raznih sportova pa sve do klizanja zimi i sportova na ledu (umjetničko klizanje,hokej..)

Eto,toliko od mene,pozdrav s Črnkasa 🙂

elektronska naplata ski passa

Sljeme

Usprkos tome što neki misle, skijalište na Sljemenu je jedan od najboljih projekata koje imamo u Zagrebu. Uz sve nedostatke za koje vjerujem da će se s vremenom popraviti (nedostatak parkinga, žičara do grada, kratka sezona, premalo noćnog skijanja i sl.) vjerujem da postoji jedan projekt koji bi se mogao brzo realizirati, možda već naredne godine, a koji bi olakšao život nama skijašima.

Naime, kupiti ili nadopuniti ski pass tijekom vikenda ili na noćnom skijanju je prava avantura. Naime, noćno skijanje počne u 19h, a ako se vi u 19h spustite do blagajne, na ski pass se čeka prosječno 20-45 minuta. Svaki skijaš zna da je najbolja staza upravo u prvih sat vremena skijanja koji se na Sljemenu bespotrebno gube na čekanje  na kupnju/nadopunu ski passa.

Ne vidim zašto bi bio problem da ski passovi, za koje se ionako polaže kaucija od 30 kn, nemaju neki serijski broj preko kojeg bi onda korisnici mogli internetom na svoju elektronsku skijašku karticu, ili čak svoj personalizirani račun, nadoplatiti ski pass za željeni termin (barem onih standardnih bez popusta jer se popust za povlaštene karte mora dokazivati). Koliko vidim, to savršeno funkcionira pri naplati satnih ili povlaštenih parkirnih karti u gradu. Isto tako, iako je protekle sezone uvedena mogućnost da se ski passovi kupe ili nadopune i prije radnog vremena skijališta u hotelu Tomislav i u nekom susjednom pansionu, ja to nikad nisam uspio. Uglavnom dolazim na noćno skijanje i tri put sam pokušao tamo kupiti ski pass i svaki put su mi rekli da nemaju ili da to ne rade za noćno skijanje. Stoga bi bilo super kad bi u gradu negdje postojao punkt gdje bi se mogle kupiti skijaške karte, a isto tako i vratiti ski kartice tijekom čitavog tjedna.

Utišajmo autobuse na stajalištima

Zagreb

Predlažem da se na početna/krajnja autobusna stajališta, za početak barem ona smještena u najurbanijim dijelovima grada (npr. na liniji 118 Mažuranac – Voltino), ugrade punktovi za priključivanje autobusa na električnu mrežu dok autobus stoji na stajalištu. U praksi vozači autobusa na autobusnim stajalištima ne isključuju motor jer je isti potreban za napajanje sustava klime, grijanja, rasvjete i ostalih sustava koji se ne mogu napajati samo iz akumulatora. Problem je što pri tome teški i glasni motor nepotrebno zagađuje okoliš, stvara nesnosnu buku i generira nepotrebne troškove.  Uzmimo npr. liniju 118 koja prometuje od 4:30 ujutro do 01:00 u noći. Znači preko dvadeset sati dnevno na stajalištu se konstantno smjenjuju busevi te uvijek jedan od njih s upaljenim motorom čeka putnike. Oko busa stvara se oblak dima, a u krugu od 1oom širi se iritantna buka motora kao da smo na gradilištu, što znatno narušava kvalitetu života u okolini.

Mnogi drugi veliki gradovi prelaze na hibridne ili električne gradske autobuse no to bi bio puno veći i ozbiljniji projekt budući ZET ima 140 dnevnih i 4 noćne autobusne linije.

Svjestan prilike u kojoj se nalazimo predlažem rješenje koje iziskuje minimalnu intervenciju na postojećim autobusima i stajalištima koje bi se vrlo brzo amortiziralo ne samo kroz zadovoljstvo građana zbog stvaranja humanijeg životnog prostora već i financijski. Također smatram da ZET u suradnji sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu ima dovoljno znanja, iskustva i sredstava da se jedan takav projekt realizira. Potrebna je samo inicijativa i malo dobre volje.

Pozivam građane i Grad da prepoznaju ovu inicijativu kao doprinos poboljšanju kvalitete života u našem gradu.

Hvala!

Biciklistički promet u gradu Zagrebu (FUPOL pilot projekt iz 2015)

Poziv FUPOL: novi alat za osluškivanje mišljenja građana

http://zagreb-fupol.blogspot.hr/p/blog-page.html :

Grad Zagreb kontinuirano provodi i potiče mjere unapređenja biciklističkog prometa. Povećanjem učešća biciklističkog, a smanjivanjem motornog prometa ograničit ćemo izvore zagađenja okoliša i općenito zdravijeg života u našem Gradu.

Najviše se u tom pogledu postiglo izgradnjom i obnovom biciklističkih traka i staza, postavljanjem biciklističkih parkirališta na javnom prostoru, te uvođenjem javnih gradskih bicikala.

Daljnji koraci u smislu unapređenja biciklističkog prometa planiraju se u obliku širenja mreže biciklističkih staza i traka kroz uređenje novih koridora biciklističkog prometa.

Kakve su Vaše potrebe što se tiče infrastrukture, te koje dionice smatrate neophodnim za uređenje?


Želimo čuti Vaše mišljenje, savjet, kritiku i prijedlog!
Doprinesite i Vi kvaliteti gradskih projekata koji će unaprijediti biciklistički promet u Gradu!

Optimizacija/modernizacija autobusnog sustava (BRT)

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Predložio bih da se uz planirana poboljšanja tramvajskog/željezničkog prometa paralelno razmotri i modernizacija autobusnog sustava inspirirana tzv. Bus Rapid Transit (BRT) konceptom. Ideja je u osnovi napraviti cestovne koridore koji su rezervirani samo za autobuse, npr. kao autobusne trake po sredini ili rubu širokih avenija, a idealno i kao zasebne autobusne ceste ili ulice (tzv. “busway”), gdjegod je moguće .

Takvim odvajanjem autobusnog prometa se ustvari pokušava dobiti “autobusni metro” – tj. funkcionalnost i brzina lake željeznice koja se kombinira s fleksibilnosti autobusa. Prednost je i bitno manja cijena i veća brzina gradnje autobusne infrastrukture (potrebna je doslovno samo slobodna cesta), kao i vrlo jednostavna implementacija sustava u fazama. Ovakva ideja zadnjih godina se sve više prihvaća u Europi i svijetu, budući da vidljivo poboljšava autobusni i javni promet po prihvatljivoj cijeni, te ima i nezanemarivu ekološku dimenziju.

Kad bi se napravilo nekoliko autobusnih (BRT) koridora u Zagrebu koji bi radijalno išli od centra grada prema raznim stranama, te se potom eventualno granali po kvartovima dobili bismo (u kombinaciji s tramvajima i planiranom lakom željeznicom) brži, pouzdaniji i atraktivniji javni prijevoz. Razmak između stajališta po većem dijelu koridora mogao bi po potrebi biti i nešto veći od tramvajskog (npr. 800-1000 m) kako bi se osigurao brži prijevoz do udaljenijih dijelova grada.

Autobusi koji bi vozili po koridorima mogli bi dobiti i zasebne oznake linija (npr. B1, B2, B3 itd.) i vizualni identitet, te voziti u čestim intervalima (npr. 5-10 min). Time bi se razlikovali od “običnih” autobusa. S vremenom bi se mogli nabaviti i high-tech hibridni autobusi koji su po funkcionalnosti slični lakoj željeznici. Time bi se Zagreb svrstao na kartu gradova koji inteligentno iskorištavaju potencijal autobusa. Autobusi su uz tramvaje također tradicionalno zagrebačko javno prijevozno sredstvo te je u redu raspravljati i o modernizaciji njihove infrastrukture na navedeni način.