Imenovanje osoba zaslužnim (počasnim) građanima grada Zagreba

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

zagreb i šire

Mene zanima koliko Hrvata prima naknadu kao zaslužni građanin i po kojem kriteriju.

Dodatak voditelja projekta: Grad Zagreb ovdje može odgovoriti na to koliko je osoba proglašeno zaslužnim građanima grada Zagreba (nisu svi Hrvati, ima i koliko se sjećam stranaca). Po objavi popisa i kriterija, trebalo bi vidjeti kao dalje, na primjer mogu li građani ovdje ili negdje drugdje davati prijedloge. Također, treba vidjeti ima li na postojećem popisu osoba koje su imenovane u svoje doba po “političkoj liniji”, te trebaju li te osobe ostati počasni/zaslužni građani Grada Zagreba.

Terminologija: koliko znam, postoje “počasni” građani, ali nema “zaslužnih” građana. Semantička razlika je jasna!

Autohtoni suvenir Zagreba – DVD “Tko pjeva zlo ne misli”

Suvenirnice

To treba imati naravno internacionalnu naslovnicu i titlove na značajnim jezicima turista koji dolaze u Zagreb. Tema filma je svevremenska i globalna, Grad Zagreb to treba financirati i dati u TZ Grada da to distribuira.

Spomenik Zvonku Špišiću

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

Trešnjevka

  

Nema se što čekati, ODMAH pokrenuti aktivnost za natječaj za spomenik Zvonku Špišiću.

Kako je ranije rečeno i za Relju Bašića, nikakve filozofije o “samo spomen ploči” i drugim načinima umanjivanja i odugovlačenja – odmah natječaj za spomenik i jednom i drugom.

GU za kulturu treba uspostaviti PROJEKT da svi zaslužni građani (kao npr. Holjevac) na primjerenim mjestima imaju spomenike.

TJEDNI VEČERNJI SAJAM KNJIGA NA DOLCU

Dolac

(slika: primjer San Diego)

ZAGORKIN SAJAM KNJIGA, STRIPOVA, FILMOVA I NOSAČA ZVUKA NA DOLCU

PREDLAGAČ: 1POSTOZAGRAD

SAŽETAK:

Platforma 1POSTOZAGRAD predlaže da Zagreb dobije tjedni, večernji sajam knjiga, stripova, filmova i nosača zvuka koji bi se održavao npr. četvrtkom od 17 do 21 sat na u to vrijeme ispražnjenoj plohi Dolca.

Takvi sajmovi postoje u većini velikih europskih i svjetskih gradova.

Zagorkin sajam, nazvan u čast Marije Jurić Zagorke koja je na Dolcu i stanovala, mogao bi biti organiziran po uzoru na sajam antikviteta na Britancu.

Zagorkin sajam mogao bi postati središnje i trajno mjesto za knjigu u javnom prostoru Zagreba.

Sajam bi ujedno imao gospodarski i turistički potencijal postati najveći sajam knjiga na otvorenom u Hrvatskoj.

OBRAZLOŽENJE:

Predlažemo da se Zagorkin sajam knjiga, stripova, filmova i nosača zvuka održava jednom tjedno, u kasnim popodnevnim i večernjim satima na u to vrijeme praznoj plohi tržnice Dolac.

Uvjeti plohe Dolca upravo su idealni za navedene sadržaje zbog tišine, prostornih kapaciteta, središnje lokacije itd.

Novi sajam bio bi nazvan u čast Marije Jurić Zagorke, književnice i novinarke koja je stanovala na Dolcu, a svojim djelom zadužila Zagreb i hrvatsku kulturu. Zagorka je uopće svojevrsni zagrebački brend koji se i na ovaj način može dodatno promovirati, a Zagreb od toga imati koristi.

Smještanjem Zagorkina sajma na praznu plohu Dolca, taj bi u popodnevnim i večernjim satima neiskorišteni javni prostor bio obogaćen novim i primjerenim sadržajem, a Zagreb dobio sajam kakav postoji u gotovo svim velikim europskim i svjetskim gradovima.

Predlažemo se da se Zagorkin sajam održava četvrtkom ili petkom od oko 17:30 do 21 sat.

Naime, tržnica Dolac u svom svakodnevnom ritmu radi do popodnevnih sati, a do oko 17 sati ploha je ispražnjena i oprana te od tada – prazna. Utoliko bi se Zagorkin sajam idealno nadovezao na radno vrijeme i nakon toga mogao trajati nekoliko sati.

Predlažemo da se sajam ne održava vikendom, jer vikendom već postoji sajam antikviteta na Britanskom trgu, a cilj inicijative, osim aktivacije praznog Dolca, svakako je i dodatni sadržaj za grad u danima kada ga nema. Ukoliko bi se održavao vikendom, to bi onda trebalo biti subotom.

Predlažemo da Zagorkin sajam bude osnovan/organiziran upravo po uzoru na Sajam antikviteta na Britancu i operativno vođen od strane Tržnica Zagreb u čiju nadležnost spadaju sve gradske tržnice.

U tome smislu formiranje Zagorkina sajma ne iziskuje praktički nikakva ulaganja, osim organizacijskoga angažmana zaposlenika/ica Tržnica Zagreb koje upravljaju prostorom Dolca.

Uspješnim vođenjem Zagorkina sajma, Tržnice, a onda i Grad Zagreb, mogu samo profitirati.

Osim što je prostor Dolca idealno mjesto za prelistavanje knjiga na otvorenom, sva infrastruktura za organizaciju sajma već postoji tj. ispunjeni su svi preduvjeti da se Zagorkin sajam pokrene odmah. Na primjer, Dolac je noću osvijetljen reflektorima čime bi se sajam neometano mogao odvijati i u večernjim satima, odnosno zimi kada mrak pada ranije; dostava bi bila rješena na identičan način kako se regulira dostava same tržnice itd.

Predlažemo da Tržnice Zagreb, koje imaju i marketinški odjel, pravovremeno pokrenu promotivnu kampanju s ciljem popularizacije Zagorkina sajma i njegovog uspjeha.

Smatramo da je osnivanje Zagorkina sajma na Dolcu u javnom interesu, da je izrazito jednostavno ostvarivo te da može označiti početak kvalitetne artikulacije potencijala izuzetnog javnog prostora Dolca koji je u popodnevnim i večernjim satima mrtvi kapital.

U trenutku kada postane prepoznatljiv kao mjesto za knjigu u javnom prostoru Zagreba, Zagorkin sajam bi s vremenom mogao biti obogaćen i raznolikim popratnim aktivnostima vezanim uz knjigu, nosače zvuka, filmove i stripove, poput promocija, predstavljanja autora/ica i slično. Zagorkin sajam mogao bi biti i mjesto za povremene besplatne razmjene knjiga.

S obzirom na recentne porazne rezultate o praksi čitanja u Hrvatskoj, uspješni redoviti i trajni tjedni sajam knjiga također bi doprinio popularizaciji knjige i čitanja, a brendiranjem sajma Zagorkinim imenom stvorila bi se nova i prepoznatljiva zagrebačka vrijednost tj. nadogradio kulturni kapital Zagreba.

Uspješno vođen sajam omogućio bi i gospodarski i turistički razvoj.

_

1POSTOZAGRAD je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra.

https://www.facebook.com/1postozagrad

 

“Tribute to” Relja Bašić – Spomenik Fuliru na Gornjem Gradu

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

Gornji Grad / Demetrova, Mletačka, Basaričekova

Napustio nas je možda i najveći zagrebački glumac Relja Bašić kojeg pamtimo po mnogim velikim ulogama ali najviše po ulozi Fulira u legendarnom filmu Tko pjeva zlo ne misli.

Tim povodom predlažem da se u sjevernom dijelu Gornjeg Grada na potezu od Prirodoslovnog muzeja do Muzeja Grada Zagreba postavi spomenik Fuliru te se ujedno na taj način oda počast i velikom glumcu Relji Bašiću koji ga je maestralno utjelovio.

Spomenik bi trebalo mudro i kvalitetno osmisliti i izraditi kako bi osim “tribute” Relji Bašiću i kulturne vrijednosti postao i turistička atrakcija – još jedan razlog dolaska turista u Zagreb.

Na primjer u Makarskoj se nalazi spomenik “Dalmošu Galebu” koji zavodi turistkinje, taj spomenik je u vrlo kratkom vremenu postao možda i najveća turistička atrakcija u Makarskoj, tako nešto zamišljam i sa zagrebačkim zavodnikom Fulirom, no to je posao za stručnjake.

e-Građani: potpora korisnicima u javnim knjižnicama

Javne knjižnice Grada Zagreba

Projektni prijedlog: http://tinyurl.com/ZgInovacija-e-Gradani-knjiznic

U javnim knjižnicama će sustav e-Građani biti:

* promoviran

* educiran

* savjetovan

* omogućen

Cilj: povećati udio korisnika i omogućiti da u doglednom roku najveći udio građana RH koristi sustav e-Građani.

e-Doktor – “sive pantere”

Zagreb

Telefonsko i internet savjetovanje o medicinskim problemima od strane iskusnih liječnika/ca u mirovini.

U Zagrebu imamo na stotine liječnika/ca u mirovini, još uvijek vrlo sposobnih da savjetom pomognu pacijentima u orijentaciji kod zdravstvenih problema. Predlažem da grad Zagreb organizira savjetovanje na daljinu (telefon, Skype, internet) za građane koji trebaju jednostavne medicinske savjete. To nije “liječenje na daljinu” nego pomoć dobrim savjetom za dalje postupanje u tijeku liječenja u javnom zdravstvenom sustavu.