Nova mreža javnih česmi

Zagreb

PRIJEDLOG NOVE MREŽE JAVNIH ČESMI ZA ZAGREB

PREDLAGAČ: 1POSTOZAGRAD, 2017.

SAŽETAK

Platforma 1POSTOZAGRAD predlaže da Zagreb dobije novu mrežu javnih česmi. Nove česme trebale bi biti posebno oblikovane i prepoznatljive za Zagreb. Prijedlog uključuje programske smjernice i preporuke za javni natječaj za idejno rješenje novog modela zagrebačke česme.

Novi model treba zadovoljiti sve suvremene standarde koji, između ostaloga, uključuju i laku dostupnost za sve dobne skupine, osobe s invaliditetom i životinje u izdvojenom dijelu.

Uz oslanjanje na zagrebačku tradiciju punktova s besplatnom pitkom vodom, incijativa afirmira vodu kao javno dobro, a nudi novu mrežu javnih česmi i kao novi zagrebački brend.

TERMINOLOŠKA DISTINKCIJA

Punktove s besplatnom pitkom vodom u Zagrebu je uobičajeno nazivati pumpama, pipama ili zdencima. No, nijedan od tih termina ne dočarava onoliko precizno naš prijedlog kao što to čini pojam „česme“. Naime, niti je svaka pumpa česma, niti je svaka česma pumpa. Što se „zdenca“ tiče, to su i Zdenac života i Manduševac, no nijedan ujedno nije i mjesto gdje se voda može konzumirati. Budući da pojam česme prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku najpreciznije označava ono što se zagovara ovim prijedlogom, u njemu rabimo taj pojam.

OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

Zagreb je grad koji ima izrazito nisku kulturu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru. Štoviše, zamjetan je i trend neodržavanja i često uklanjanja postojećih česmi/pumpi/zdenaca na lokacijama gdje za njima postoji potreba.
Primjerice, neki od najpoznatijih gradskih javnih parkova, poput Cmroka, Tuškanca ili Dotrščine, nekad su imali pumpe s besplatnom pitkom vodom koje su u zadnjih nekoliko godina, iz posve nerazumljivih razloga, uklonjene.

Isti je trend odavno zahvatio i neke od trgova koji su imali desetljetnu, pa i stoljetnu tradiciju pristupa pitkoj vodi, poput Trga bana Jelačića ili Kvaternikovog trga. Na ta su dva trga nekadašnje ili dotadašnje česme zamijenjene fontanama, no bez mogućnosti konzumacije vode, čime je povijesni i nužni sadržaj pristupa pitkoj vodi jednostavno dokinut.

I na mnogim drugim lokacijama u gradu stanje je jednako loše, primjerice, na čitavom Gornjem gradu ne postoji doslovno nijedna javna česma. Ista je stvar i s Kaptolom, najstarijim zagrebačkim trgom, koji je u ljetnim mjesecima krcat turistima.

Savski nasip kao izuzetno popularna rekreacijska zona također nema nijednu česmu, kao što nijedna ne postoji uz zelene korodore i pješačke zone uz gradske potoke koji uglavnom nemaju baš nikakvu komunalnu opremu. Suprotno praksi u razvijenim sredinama i standardu opremljenosti javnog prostora, mnogi zagrebački gradski parkovi također nemaju nijednu česmu, odnosno izuzetno su rijetki oni koji ih imaju. Čak i čitavi dijelovi grada nemaju pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru.

Stanje je općenito porazno, a naročito uzme li se u obzir da grad Zagreb leži na prirodnim izvorima i tokovima pitke vode.

Osim kao odraz nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara kao apsolutno neprihvatljive prakse.
Iz svega navedenog proizlazi da je javni pristup besplatnoj pitkoj vodi komunalni standard koji je u Zagrebu gotovo potpuno zanemaren, pa čak i da se sustavno zatire, i taj je trend potrebno zaustaviti i obrnuti.

Umjesto ukidanja i neodržavanja postojećih punktova, grad treba dobiti dodatne česme s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru budući da je to – realna potreba, suvremeni standard u razvijenim sredinama, ali i dio zagrebačke urbane tradicije.

Zato predlažemo da Zagreb dobije novu mrežu javnih česmi.

ZAŠTO POSTOJEĆI MODELI, UKLJUČUJUĆI MODEL VIKTORIJA/ TZV. ŽELJEZNI FRANCEK NISU DOBRI?

Nijedan u Zagrebu postojeći model javne česme ne zadovoljava sve suvremene standarde koji podrazumijevaju laku konzumaciju, jednostavni pristup za sve dobne skupine, mogućnost jednostavnog točenja vode u bočice i izdvojeni pristup vodi za životinje.

To se odnosi i na tzv. Željezne Franceke koji su dio identiteta Zagreba i potrebno ih je sačuvati na određenom broju lokacija.
No, taj model javne pumpe nikad nije ni bio predviđen kao javna česma za neposrednu konzumaciju vode, pa utoliko tome nije ni prilagođen. Primjerice, starije se osobe ne mogu sagnuti koliko je potrebno da bi pili, a i samo pijenje svima drugima predstavlja problem. Model također ne zadovoljava sanitarne/javnozdravstvene standarde budući da npr. psi ližu cijev iz koje curi voda itd.

PROBLEM VANDALIZMA

Dobar dio postojećih zagrebačkih česmi je van funkcije zbog neodržavanja. Činjenica je i da su mnoge česme van funkcije zbog učestalog vandalizma. U određenom broju slučajeva, podložnost vandalizmu može se promatrati i kroz prizmu neprimjerenog oblikovanja, odnosno proizlazi da je dio problema u samom oblikovanju česmi.

Utoliko Zagreb treba rješenje koje je otpornije na vandalizam. No, pritom ne bi trebalo posezati za kataloškim rješenjima jer se time grad zakida za vlastiti potencijal.

Zagreb treba novo rješenje za grad jedinstvenih i prepoznatljivih javnih česmi.

PROMOCIJA ČESMI KAO PROMOCIJA ZAGREBA KAO GRADA PITKE VODE

Aktualna zapuštenost velikoga broja postojećih gradskih česmi čini ih ne samo neupotrebljivima već i nevidljivima.

Sustav gradskih česmi treba sustavno unaprijediti ali i promovirati.

Postojeći sustav uz nužnu nadogradnju s novom mrežom punktova s besplatnom pitkom vodom treba predstaviti kao nešto pozitivno, napredno i sigurno čime se i bitno podiže komunalni standard grada.

Novu mrežu javnih česmi trebala bi pratiti kampanja osmišljena od strane Grada, a kojom će popularizirati upotreba česmi i afirmirati pitku vodu kao vlastito javno dobro i veliku prednost Zagreba u odnosu na druge gradove.
Kvalitetna nova mreža javnih česmi mogla bi postati i identitetski važna stvar za Zagreb i sama po sebi (turistička) atrakcija.

Uvrštavanje mape postojećih česmi na GeoPortalu Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka odnosno u novu aplikaciju mZIPP je korak u dobrom smjeru poduzet 2016. godine, ali nije dovoljan.

Zagreb bi se mogao ugledati na Ljubljanu, koja takvu kampanju provodi od 2008. godine kroz gradska komunalna poduzeća “Snaga Ljubljana” i “Vodovod Kanalizacija”. U promotivnim materijalima naglašava se da javne česme nisu samo ukras grada već podsjećaju na to da se u Ljubljani pije dobra voda i prenose poruku da je voda prirodno dobro koje mora biti dostupno svima.

Grad Ljubljana je 2016. godine proglašen zelenom prijestolnicom Europe, a javne gradske česme koriste se i kao turistički faktor.

U zagrebačkom slučaju treba podsjetiti na Manduševac i dvije gradske legende: one o Mandi koja grabi vodu za piće ili ona da se onaj koji popije vodu s Manduševca, Zagrebu uvijek vraća, također ukazuju da je Manduševac uvijek bio mjesto gdje se voda mogla piti i da su Zagreb i voda priča koja se isprepliče.

Zagreb je grad na pitkoj vodi i na tome bi se mogla graditi kampanja brendiranja Zagreba kao zdravog grada i to, između ostaloga, i kroz novu mrežu javnih česmi.

VODA JE JAVNO DOBRO

“Hrvatska je 12. zemlja na svijetu po potrošnji flaširane vode i to unatoč činjenici da je 85 % stanovništva pokriveno zdravstveno ispravnom i kvalitetnom vodom iz vodoopskrbnog sustava.”

Odgovornijim održavanjem postojeće i uspostavom nove mreže javnih česmi za Zagreb, voda će se afirmirati kao javno dobro i obrnuti trend kojim se, kroz neodržavanje i često uklanjanje postojećih česmi pristup besplatnoj pitkoj vodi sustavno zatire.

KAKVO RJEŠENJE ZAGREB TREBA?

Zagreb treba posebno oblikovanu zagrebačku česmu.
Nove gradske česme bi svakako trebale biti suvremeno oblikovane, jedinstvene i prepoznatljive za Zagreb. Time bi, s jedne strane, javni prostor bio opremljen sadržajem koji je nasušno poteban i predstavlja civilizacijski minimum, s druge manifestiran dizajnerski potencijal oblikovanja komunalne opreme koja ulazi u javni prostor grada (a nasuprot trendu slabih kataloških rješenja), i s treće strane, takva mreža afirmirala bi vodu kao javno dobro.

– Kod nove česme nužno je voditi računa da ona bude dostupna svima podjednako: djeci, odraslima, starijima i osobama s invaliditetom, odnosno potrebno je uvažiti ljudsku raznolikost po pitanju mogućnosti dosezanja slavine. Na niz inozemnih primjera to je riješeno tako da se česmi može prići s više strana i s različitih visina – djeca koja su niža mogu iskoristiti npr. stubu, odnosno postoji i mogućnost regulacije mlaza na slavini kako bi ga prilagodili visini koja kome odgovara.

– Poželjno je i da česma nudi mogućnost da se voda direktno ulijeva u npr. bočicu.

– Kod novih javnih česmi mogućnost konzumacije vode svakako bi trebala biti osigurana i za životinje. Mogućnost napajanja životinja vrlo je lako uklopiva u ukupno rješenje nove česme, a da se pritom poštuju svi sanitarni standardi, odnosno za životinje je potrebno imati izdvojeni dio. Za to se može, primjerice, iskoristiti gravitacija tj. voda koja teče prema tlu iz povišene glavne slavine.

– Oblikovanje i izbor materijala nove česme trebaju biti otporni na vandalizam i smrzavanje.

– Česme trebaju biti i označene na način da je odmah jasno da se radi o punktovima za (besplatnu) pitku vodu. Uvažiti treba i činjenicu da je Zagreb turističko odredište pa ta informacja treba biti usmjerena i na sve one koji ne razumiju hrvatski jezik (rješenje je u npr. grafičkom prikazu).

– Predlažemo i oznake za slijepe i slabovidne.

– Svaki dodatni sadržaj može biti plus kroz, primjerice, neke od specifično lokalnih referenci. Primjerice, da svaka česma bude i info punkt s nekom od tema iz povijesti grada vezano uz vodu na lokaciji gdje se česma nalazi (npr. na savskom nasipu – priča o Savi). I samo oblikovanje može biti s referencom  (primjer takve česme je ona isnpirirana kulom Lotrščak u bloku Ilica- Dalmatinska).

MIKRO PRIMJER DOBRE PRAKSE

U suradnji platfotme 1POSTOZAGRAD i projekta Ars Publicae godine 2016. proveden je prvi ikad javni natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme.

Natječaj je definirao osnovni program temeljen na suvremenim standardima i potrebama, a pokazao da postoji interes i sposobnost domaće dizajnerske i druge struke za kvalitetna rješenja.

Na natječaju je pobijedio prijedlog nazvan „Vodek“ autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz studije PIN.  Prvonagrašeni rad potvrdio je argumente koji idu u prilog nove zagrebačke tipske javne česme, a sam natječaj pokazao se kao najbolja formula za pronalaženje suvremenih i cjelovitih rješenja.

Nagrađeno rješenje može se vidjeti ovdje.

Ideja natječaja provedenog u sklopu umjetničkog projekta s ograničenim sredstvima nije bila implementirati nagrađeno rješenje, već skrenuti pažnju na probem i mogućnosti, odnosno potaknuti Grad da na temelju kvalitetnoga programa, u odgovarajućim uvjetima i s kompetentnim žirijem, sam raspiše službeni natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme.

KAKO DOĆI DO NAJBOLJEG RJEŠENJA ZA GRAD?/ JAVNI NATJEČAJ ZA NOVU ZAGREBAČKU ČESMU

Zagreb ima problem s komunalnom opremom.

Postojeća komunalna oprema ne doprinosi identitetu grada u pozitivnom smislu, a uglavnom se radi o slabim kataloškim rješenjima.

Utoliko Zagrebu treba jedinstveno autorsko rješenje nove i prepoznatljive gradske česme, a najbolji put do odgovarajućeg rješenja je javni natječaj.

Natječaj nužno treba provesti u suradnji sa stručnjacima i strukovnim udruženjima, a natječajni program trebao bi biti izrađen i u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, tako da buduće rješenje zadovoljava temeljne sanitarno-tehničke i higijenske uvjete.

Provoditelj natječaja za novu zagrebačku česmu moglo bi biti strukovno dizajnersko društvo.

Hrvatska dizajnerska scena raspolaže znanjima, kreativnim potencijalom i kapacitetima da iznađe najbolje rješenje za grad, a javni natječaj je najdemokratskiji i najpravedniji način da se dođe do takvog rješenja za grad.

Natječaj bi nužno trebao biti interdisciplinarog profila, a to znači da osim produkt dizajnera u ocjenjivačkom sudu trebaju biti zastupljene i druge relevatne struke, poput povjesničara umjetnosti, arhitekata, umjetnika, antropologa, teoretičara prostora i drugih stručnjaka.

Stručnjaci interdisciplinarnog profila svakako bi trebali biti uključeni već kod definiranja natječajnog programa.

Pojedinci/ke koji bi bili članovi žirija trebali bi biti etablirani stručnjaci, a ne tek ispunjavati formalni uvjete nekog zvanja.

GRAĐANSKA PARTICIPACIJA

U natječaj je svakako uputno uključiti i građane kroz neki od modela  građanske participacije. Primjerice, stručni žiri može odabrati tri najbolja prijedloga koja bi se potom mogla predstaviti javnosti te otvoriti za period sugestija i kritika, nakon čega bi mogao uslijediti period eventualnih korekcija, a tek potom izvršiti finalni odabir s uključenjem stručnog žirija i same javnosti.

Prodecure (odabira zagrebačke komunalne opreme) je općenito potrebno profesionalizirati i demokratizirati.

Kao primjer građanske participacije navodimo slučaj grada Madrida koji je 2016. godine na glasanje stavio dvanaest (predselekcija stručnog žirija, ukupno 218 pristigla rada) primjera novih klupa, od kojih su građani odabrali tri prijedloga koja su ušla u uži izbor i čiji su prototipi potom izrađeni kako bi mogli biti testirani i u javnom prostoru grada.

GDJE POSTAVITI NOVE ČESME?

Svi bitniji javni prostori, odnosno oni s većom frekvencijom korisnika pješaka, trebali bi imati pristup besplatnoj pitkoj vodi putem javnih česmi i to kao dio standardne urbane komunalne opreme.

Nove bi se česme trebale nalaziti na niz lokacija u javnom prostoru: od pješačke zone, svih trgova, većih i manjih javnih parkova, nasipa, šetališta uz potoke, na svim okretištima tramvaja, uz sportske terene i rekreacijske zone i na drugim odgovarajućim javnim površinama.

Za uvođenje nove mreže javnih česmi dijelom se lako može iskorisiti i već postojeći vodovodni sustav.

Uvođenje novih česmi ne bi nipošto trebalo značiti uklanjanje svih preostalih Franceka jer su oni dio identiteta grada, već nužnu sadržajnu nadogradnju javnog prostora i to uvođenjem još više punktova s besplatno dostupnom pitkom vodom.

Uz poželjno i lako primjenjivo tipsko rješenje nove česme kakvo Zagrebu treba, na određenim lokacijama u gradu moguća su i specifična rješenja ili prilagođavanja (npr. na Manduševcu koji kroz sitnu nadogradnju sadržaja treba ponovo postati i javna česma).

Svakako bi trebalo uvesti pravilo da se kod svakog novog uređenja neke javne površine česma u pravilu već programski predvidi pa da autori projekata uređenja javnog prostora doprinesu gradu kroz eventualna specifična autorska rješenja novih česmi. Na sva druga mjesta mogla bi se postavljati tipska nova zagrebačka česma.

STRANE PRAKSE

Kao primjer dobre prakse navodimo grad Rim gdje postoji ekstenzivna mreža javnih česmi, a ističemo i da pored svake rimske fontane postoji javna česma jer se “vodu ne treba samo gledati, već se treba moći i okusiti”.

NOVA MREŽA JAVNIH ČESMI KAO DIO DIZAJNA KOMUNALNE OPREME GRADA

Česme spadaju pod komunalnu opremu.

Komunalna oprema u Zagrebu uglavnom je loša te se sve više poseže za (slabim) kataloškim rješenjima koja bitno utječu na sliku grada, a da istovremeno ne doprinose kvaliteti javnog prostora i prepoznatljivosti koja bi trebala biti specifično zagrebačka.

Nova mreža javnih česmi ima potencijal stvoriti specifično zagrebačku komunalnu opremu i time doprinijeti ne samo komunalnom standardu, već i izgradnji identitetske slike Zagreba kao suvremenog grada.

JAVNO DOSTUPNA BESPLATNA PITKA VODE JE KOMUNALNI, JAVNOZDRAVSTVENI I CIVILIZACIJSKI STANDARD TE DIO ZAGREBAČKE URBANE TRADICIJE

Možda najveći problem koji se tiče dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zagreba je činjenica da taj problem desetljećima uopće nije bitnije promišljan, a još su manje promišljana originalna rješenja samih česmi kao integralni dio rješenja.

Besplatno dostupna pitka voda u javnom prostoru dio je i zagrebačke tradicije, a Zagreb jedan od gradova koji se mogu pohvaliti pitkom vodom.

Tu činjenicu treba afirmirati upravo kroz novu mrežu javnih česmi koje grad treba budući da su česme odraz komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijsog standarda grada.

Pritom nema razloga da Zagreb ne dobije najbolje moguće rješenje.

_

1POSTOZAGRAD je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra.

https://www.facebook.com/1postozagrad

Obnova stoljetne funkcije Manduševca kao punkta s besplatnom pitkom vodom

Trg bana Jelačića

Predlažemo da glavni zagrebački trg ponovo dobije punkt s besplatnom pitkom vodom i to na lokaciji Manduševca koji je stoljećima imao upravo tu funkciju.

Manduševac je najmanje od 14. stoljeća bio mjesto na kojem se moglo konzumirati pitku vodu.

Danas je tamošnje prisustvo vode simbolično tj. svedeno samo na ukrasni zdenac/fontanu, čime je dijelom poništena njegova povijesna uloga.

Oblikovno rješenje Manduševca kakvo je sad ne predstavlja povijesni oblik ali se na njega oslanja te je podložno izmjenama s ciljem poboljšanja.

Intervencija kojom se u postojeće rješenje tek uvodi dodatna funkcija tj. mogućnosti konzumacije vode, mali je arhitektonski zadatak koji je moguće osmisliti na način da se ukupno oblikovanje bitno ne narušava, već da se ono nadogradi kako bi izvorna uloga Manduševca bila ponovo oživljena.

Gradske legende poput one o Mandi koja grabi vodu za piće ili ona da se onaj koji popije vodu s Manduševca, Zagrebu uvijek vraća, također ukazuju da je Manduševac uvijek bio mjesto gdje se voda mogla piti.

I činjenica da je Zagreb grad na pitkoj vodi, svakako ide u prilog incijativi da Manduševac ponovo postane javna česma.

Ističemo da se radi o tehnički ne posebno zahtjevnoj intervenciji budući da vodovodna mreža već postoji, te da mala, ali ključna nadogradnja, ne bi bitno poremetila sadašnje oblikovno rješenje.

Ovogodišnja trideseta obljetnica obnove Manduševca idealan je povod da se na mjestu koje je stoljećima nudilo mogućnost konzumacije besplatne pitke vode, to omogući opet, a glavni zagrebački trg ponovo dobije punkt s besplatnom pitkom vodom kao dio komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijskog standarda.

1POSTOZAGRAD je volonterska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra.

https://www.facebook.com/1postozagrad

 

Optimizacija/modernizacija autobusnog sustava (BRT)

Predložio bih da se uz planirana poboljšanja tramvajskog/željezničkog prometa paralelno razmotri i modernizacija autobusnog sustava inspirirana tzv. Bus Rapid Transit (BRT) konceptom. Ideja je u osnovi napraviti cestovne koridore koji su rezervirani samo za autobuse, npr. kao autobusne trake po sredini ili rubu širokih avenija, a idealno i kao zasebne autobusne ceste ili ulice (tzv. “busway”), gdjegod je moguće .

Takvim odvajanjem autobusnog prometa se ustvari pokušava dobiti “autobusni metro” – tj. funkcionalnost i brzina lake željeznice koja se kombinira s fleksibilnosti autobusa. Prednost je i bitno manja cijena i veća brzina gradnje autobusne infrastrukture (potrebna je doslovno samo slobodna cesta), kao i vrlo jednostavna implementacija sustava u fazama. Ovakva ideja zadnjih godina se sve više prihvaća u Europi i svijetu, budući da vidljivo poboljšava autobusni i javni promet po prihvatljivoj cijeni, te ima i nezanemarivu ekološku dimenziju.

Kad bi se napravilo nekoliko autobusnih (BRT) koridora u Zagrebu koji bi radijalno išli od centra grada prema raznim stranama, te se potom eventualno granali po kvartovima dobili bismo (u kombinaciji s tramvajima i planiranom lakom željeznicom) brži, pouzdaniji i atraktivniji javni prijevoz. Razmak između stajališta po većem dijelu koridora mogao bi po potrebi biti i nešto veći od tramvajskog (npr. 800-1000 m) kako bi se osigurao brži prijevoz do udaljenijih dijelova grada.

Autobusi koji bi vozili po koridorima mogli bi dobiti i zasebne oznake linija (npr. B1, B2, B3 itd.) i vizualni identitet, te voziti u čestim intervalima (npr. 5-10 min). Time bi se razlikovali od “običnih” autobusa. S vremenom bi se mogli nabaviti i high-tech hibridni autobusi koji su po funkcionalnosti slični lakoj željeznici. Time bi se Zagreb svrstao na kartu gradova koji inteligentno iskorištavaju potencijal autobusa. Autobusi su uz tramvaje također tradicionalno zagrebačko javno prijevozno sredstvo te je u redu raspravljati i o modernizaciji njihove infrastrukture na navedeni način.

 

Kompostiranje u parkovima grada Zagreba

kompostiranje u parkovnim površinama Zagreba

Predlažem da se po uzoru na gradove u Francuskoj u suradnji s vijećima mjesnih odbora postave komposteri na rubnim dijelovima svih raspoloživih parkovnih površina u Zagrebu u koje bi i stanovnici koji žive u zgradama mogli kompostirati svoj biootpad iz domaćinstava. Nakon završetka procesa stanovnici uzimaju kompost iz kompostera i koriste za sadnju ili prihranu lončanica ili balkonskog cvijeća ili ga se u krajnjem slučaju “zaštiha” uz debla stabala u tim istim parkovima. Lokacije i edukaciju u francuskim gradovima obavljaju vijeća mjesnih odbora i time uz predlaganje lokacija ujedno senzibiliziraju javnost prema kompostiranju. Sami komposteri su vrlo jednostavni drveni, a često ih prema špranciranim nacrtima izrađuju lokalni stanovnici iz materijala dobivenog donacijom ili vijeća mjesnog odbora ili lokalnog trgovca drvenim materijalom. Vrlo jednostavno i jeftino, a značajno bi se reducirala i ukupna količina otpada koju naša Čistoća prikuplja.

Zelene površine

Grad Zagreb

Prilikom uređivanja zelenih površina bilo bi dobro kada bi staze za pješake određivali sami građani. Ima mnogo primjera po gradu gdje je asfaltirana staza, a građani su formirali svoju stazu, koja u većini slučajeva ima više smisla. Međutim kada je ružno vrijeme tu je obično blato i stvaraju se lokve tako da bi bilo dobro da se te novonastale staze urede. Jedan od takvih primjera je okretište tramvaja na Borongaju.

Regulacija raskršća Ilica-Roginina

Ilica-Roginina

Predlažem bolje reguliranje raskršća Ilica/Roginina, budući se radi o važnoj prometnici sa 4 prometne trake na kojoj često dolazi do zastoja kad neki auto želi skrenuti iz Ilice u Rogininu iz smjera zapada, kao i opasnosti pri uključivanju iz Roginine u Ilicu.

To što su samo korigirane i prekinute nekad dvije pune crte po Ilici, svakako nije rješenje i vrlo je opasno.

Ironija je da 100m istočno od ovog raskršća postoji semafor koji služi samo za prijelaz ceste pješacima, a ovdje gdje je sporedna cesta i gdje su uključeni i automobili koji se uključuju na glavnu prometnicu, nema semafora.

 

 

Črnomerec potok-uređenje/zatvaranja

ulica Črnomerec-te dio iza ulice Črnomerec potok

Pričalo se, obećavalo se ali i dalje ništa. Potok, ali rekao bih da je više kanal, zbog svojeg izgleda i uređenosti je ružno pače kvarta Črnomerec posebno od raskrižja pa prema cesti koja vodi prema bolnici Sveti Duh. Govorilo se da će se isti zatvoriti ali se ništa nije pokrenulo. Također, na kraju ulice “Črnomerec potok”,  ima jedna jako lijepa šetnica gdje je stvarno divno šetati,voziti bicikli… posebno u ovo doba godine. Ali opet ali..sve je divno dok se ne dođe do područja gdje morate gaziti po kanalizaciji koja direktno ide po stazi. Pa je li to normalno za 21. stoljeće?! Mislim da nije pa bih molio da se “zeleni grad” drži osnovnih postulata higijene te se kanalizacija odvodi u kanalizaciju a ne po stazi koja služi za rekreaciju djece,starih i mladih. Ovo nije velika investicija a zasigurno će obradovati mnoge žitelje ne samo kvarta Črnomerec nego i ostalih koji se kreću ovuda… Hvala unaprijed

Jarun – novi mostovi unutar rekreacijsko sportskog centra

RSC Jarun

Ponukan poznatom preopterećenošću rekreativnih staza na Jarunu u smislu miješanja korisnika biciklista i rolera sa pješacima – pogotovo roditelja s djecom – što izaziva sigurnosne probleme slobodan sam predložiti slijedeće:

Povezivanje mostom otoka Trešnjevka sa otokom Hrvatske mladeži te povezivanje mostom Otoka veslača i šetnice na početku regatne staze.

Oba mosta bi prilazom, podlogom te širinom bila predviđena za kretanje pješaka, biciklista i ostalih oblika rekreacije na cestovnoj podlozi.

Ovakvim zahvatom omogućila bi se bolja komunikacija unutar RSC Jarun te češće korištenje navedenih otoka (pogotovo kod povezivanja otoka Trešnjevka sa otokom Hrvatske mladeži mostom) čineći te sadržaje pogodnijim za “krugove” biciklom ili rolama te kraću šetnicu za pješake.

Na taj način bi se povećala upotreba i tih sadržaja i odteretila glavna rekreativna staza.

Smatram da ovi zahtjevi ne traže preveliku budžetsku intervenciju, a korisna je za sve. Uz veće korištenje otoka Hrvatske mladeži moguće je i na tom otoku omogućiti i komercijalne sadržaje.

Poboljšanje internetske infrastrukture

Sesvetski Kraljevec

Poštovani,
Uslijed katastrofalne internetske veze na području Ininog naselja u Sesvetskom Kraljevcu predlažem poboljšanje internetske infrastrukture, tj. uvođenje optike. Infrastruktura u tom dijelu Sesvetskog Kraljevca je stara približno 40 godina te dolazi do čestih prekida veze. 2008. je planirano uvođenje optičkih priključaka, ali do toga očito nije došlo u zadnjih 10 godina. Hvala unaprijed!

S poštovanjem, Mislav Patek.