Biciklistička staza + pješačka staza/šetnica ispod Jadranskog mosta

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Jadranski most x Jarunska ulica

Povezati Jarunsku cestu sa Savskim mostom, odnosno kontinuirana vožnja nasipom (od Mladosti prema Veslačkom). Ovime bi se jedan dio biciklista maknuo s raskrižja Savska cesta-Selska cesta-Jadranski most. Teren ispod mosta je u jako lošem stanju (zemlja, kamenje, vododerine, miris/smrad) te je jako neugodno voziti se ovuda…kao i već spomenutim raskrižjem – ogromna gužva – biciklisti, automobili, pješaci, tramvaji, busevi – ujutro je kaos.

Biciklisti koji idu sa istoka nastavljali bi Jarunskom ulicom (koja nužno treba obnovu biciklističkih staza, asfalt je u lošem stanju) ili nasipom prema zapadu.

Biciklisti koji idu sa zapada na istok, nastavljaju nasipom na istok odnosno Savskim mostom na jug (gdje nedostaju biciklističke staze za spajanje na Av. Dubrovnik).

Foto: http://mapiranjetresnjevke.com

Javno mjesto za roštiljanje u svakom kvartu

Grad Zagreb

Poštovani,

zbog velike potražnje mjesta za roštiljanje na Bundeku i Jarunu predlažem izgradnju montažnih objekata za roštiljanje u svakom kvartu. Većina stanovnika nema sreću da ima neku vikendicu ili mjesto na kojem bi se mogao zapaliti roštilj. Izgradnja istih objekata uvelike bi pridonijela kvaliteti života u Zagrebu.

Kućice bi izrađivao Zrinjevac od otpadnog drveća a Čistoća bi imala zadatak da svakodnevno čisti i održava iste.

Željeznički kolodvor

Zagreb

Poštovani,

Nismo baš često putovali vlakom ali evo danas smo baš krenuli na put vlakom.

Početna stranica Glavni Kolodvor.

Puno ljudi na odlasku i dolasku.

Mi putujemo s bebom,nosimo kofere i guramo kolica s bebom.

Tražimo neki lift za invalide ili neku malu platformu (kao u npr Importanneu ili na Kvatriću ili na puno dr mjesta u Zagrebu) ali nema ništa.Pitamo zaposlenika kolodvora da nas uputi gdje da siđemo s kolicima i koferima ali kaže nam da nemamo izbor već da moramo sve stepenicama!

Vidimo ljude koji takodjer putuju.Jedan čovjek sa štakama takodjer treba pomoć da dođe do svog odlaznog perona.Nama pomažu neki stranci tako da ne moramo sve tegliti po stepenicama u više navrata.

Dolazimo na peron Br 2.

Peroni su jako zapušteni od površine perona (pločnika) koji su popucali i prastari do prljavih,puknutih nadstrešnica.Primjećujemo da dijelu perona nedostaje i nadstrešnica tako da po kiši ljudi vjerojatno čekaju negdje dalje?

Razglas izgleda kao iz 2. sve rata a i nije baš najučinkovitiji ali priznajem, ipak je za 3 klase je učinkovitiji od onog s autobusnog kolodvora koji zaista ne znam čemu služi osim da se svi uvijek čudimo kako je moguće da u ovo visokorazvijeno tehnološko doba mi još uvijek imamo potpuno nefunkcionalan, apsolutno nerazgovjetan razglas.A znamo da može biti normalan.Imamo iskustvo sa nekim mjestima i kolodvorima već u RH gdje su razglasi zaista normalni.

 

Dakle predlažem sljedeće:

– Urediti površinu perona (dio po kojem hodamo)

– Ofarbati željezni dio nadstrešnice(nosače nadstrešnice) i promijeniti krovni prastari dio

– Promijeniti razglas

– Montirati malu spuštajuću /penjući platformu za invalide i/ili lift.Ili barem napraviti neki betonski spust/i dio za popeti se za invalide i kolica općenito.

Mislim da bi mnogima pa i mladim,zdravim ljudima sa teškim koferima ovaj potez itekako značio i olakšao te bi preko 90% ljudi koristili takovi spust.

 

Psihologija kaže da mi ljudi ocijenjujemo ljude na prvu, tj. onaj prvi susret je važan.Teško je poslije ispravljati greške.A pogotovo ako zadnji susret potvrđuje onaj prvi.

Sigurna sam da bi ovako mali zahvat uvelike podigao mišljenje o našem Željezničkom kolodvoru jer prvi susret s našim Zagrebom je često upravo kolodvor.A i posljednji prije odlaska.

Zato ne dopustimo da prvi i posljednji dojam uprlja sve dojmove našeg prelijepog grada.

 

S poštovanjem,

 

Lucija Lazzari

 

 

 

 

Crowdfunding malih gradskih projekata

Pojam “Civic crowdfunding”(građansko grupno financiranje) odnosi se na potkategoriju udruživanja građana kroz koje građani, često u suradnji s lokalnom samoupravom, predlažu, financiraju i daju projekte koji imaju za cilj pružiti neku uslugu zajednici ili pružiti novu javnu vrijednost kroz projekt poboljšanja lokalnog prostora. Tipično, projektne ideje proizlaze iz želja građana i postavljaju se na platforme na internetu, gdje potencijalni ulagači mogu pretraživati ​​i financijski doprinositi projektima koji rezoniraju sa njihovim vlastitim područjima interesa. Zajedno, ove akcije predstavljaju novi model sudjelovanja zajednice, omogućujući građanima da preuzmu aktivnu ulogu u opipljivom poboljšanju susjedstva.

Crowdfunding kampanje, primjerice na Kickstarter-u i Indiegogo-u, koriste moć velikog broja malih donatora/investitora za financiranje projekata, proizvoda i usluga. Crowdfunding predstavlja ne samo mogućnost osiguranja sredstava i dovršenja projekata, već i način stvaranja partnerstva između gradske uprave i vlasti, poduzeća i građana te poticanje razvoja lokalnih zajednica. Uz implikacije koje daleko nadilaze prikupljanje sredstava, građansko udruživanje ima potencijal da revolucionira sudjelovanje zajednice u lokalnim javnim poslovima.

Neke od prednosti crowdfundinga:

  • Mogućnost prikupljanja dodatnih sredstava za projekte lokalne zajednice.
  • Sudjelovanje i angažman građana.
  • Povećanje broja inovacija i eksperimentiranja, istovremeno smanjujući rizik i trošak neuspjeha.
  • Poboljšana povezanost zajednice.

Predlažem stvaranje centralne web-stranice na kojoj bi građani mogli predlagati nove projekte u svojim kvartovima, četvrtima pa čak i velike projekte na razini grada. Svaki prijedlog bi se trebao obraditi i utvrditi koliki bi iznos bio dostatan za provedbu projekta(idejni projekt). Ako je prijedlog skupio veliki broj glasova građana i gradske službe su utvrdile da je projekt izvediv, odredio bi se rok skupljanja sredstava i počelo sakupljanje donacija građana putem on-line uplata. Jednom kada je projekt uspješno financiran kreće se u izradu glavnog projekta i raspisuje se javni natječaj.

Izvori: https://www.lgiu.org.uk/wp-content/uploads/2017/03/Crowdfunding-for-local-authorities.pdf

http://about.spacehive.com/wp-content/uploads/2017/03/Civic-Crowdfunding_A-Guide-for-Local-Authorities.pdf

Zagreb na Savi

sava

Zagreb može imati ljetne sadržaje na Savi. Regulirati dio rijeke kako bi mogle ploviti brodice. Zatim uz taj dio postaviti montažne kućice raznih sadržaja. Npr. “slavonska kuća”, Istarska itd. Urediti šetalište uz Savu. Ljeti se mogu organizirati razni etnografski sadržaji.

Život lokalne jedinice – vijeća

Svaka lokalna jedinica treba imati:

  • građansko komunalno vijeće,
  • građansko socijalno vijeće,
  • građansko kulturno vijeće,
  • građansko gospodarsko vijeće.

Vijeća čine zainteresirani građani koji imaju određena znanja i promišljaju o dobrobiti svoje lokalne jedince, poznaju sredinu, poznaju komunalne probleme te mogu s mjesnim uredom organizirati koristan rad građana.

Socijalna vijeća bi prepoznavala tj. građani znaju kojemu susjedu bi trebala pomoć zajednice znaju tko zlostavlja ljude i životinje, znaju tko pije dan i noć i kome treba stručna pomoć. Oni promišljaju o ugroženim susjedima, nezbrinutim majkama, asocijalnim pojavama u svojoj mjesnoj jedinici.

Gospodarska građanska vijeća poznaju resurse sredine, znaju koja zgradu u naselju se može osposobiti za klub mladih ili klub starih ili prostor za umirovljeničku radionicu za osposobljavanje, pokreću inicijative o osposobljavanju prostora u gospodarske svrhe, oživljavaju zapuštene parcele i privode ih svrsi, te još:

  • organiziraju rad umirovljenika u specijalnim lokalnim rdaionicama.
  • organiziraju prenamjenu starih stvari i roba.pokreću izgradnju lokalnih kompostišta i uzgoja glistinca.
  • pokreću proizvodnju puževa i bobičastog voća na periferiji.
  • učestvuju u osnivanju školskih zadruga.
  • održavaju edukacije o poduzetništvu, o trgovanju dionicama tj. o financijskom tržištu.

Vijeća dakle promišljaju osmišljavaju i u suradnji sa lokalnom zajednicom pokreću projekte u svojoj mikro sredini.

Zmije i štakori (i) u elitnim dijelovima Zagreba!

zagreb i okolica

Mirogoj

  

Medveščak                                         Mirogojska

Brojne su kuće i zemljišta zapušteni. Nitko ne boravi niti održava. Može li grad urediti te nasljednicima troškove odbiti poslije ostavinske rasprave?

Črnomerec-poželjan obiteljski kvart

Črnomerec

Evo već 10 g živimo na području Črnomerca.
Stvarno volim taj kvart i uživam u svim njegovim kutcima.
Ima svoju dušu kao i ostali kvartovi ali i par jako važnih stvari koje nedostaju a ključne su za ostanak mladih na tom području kao i uživanjem starosjedioca.
Dakle,ono što mu nedostaje su:
– Jedan lijepi park sa dječjim igralištem ili nešto poput botaničkog vrta
-bazen koji zimi može biti i klizalište(znam da se mislio graditi bazen negdje u Susedgradu i to je ok,ali nama s klincima opet predaleko).

Stoga predlažem uređenje područja iza Super Konzuma kod okretišta Črnomerec

Time bi se dobilo sljedeće:

1.Taj “čupavi”zapušteni ogromni komad prostora bi se napokon uredio

2.Sačuvala bi se priroda tog dijela prostora

3.Napokon bismo dobili jednu lijepu šetnicu na Črnomercu gdje možemo doći sa bebama u kolicima i ostalom dječicom (a ne uvijek šetanje uz cestu 🙁 )

4.Ljudi bi se više orijentirali na taj dio grada,dolazili bi i ostali u posjet kvartu i na razna događanja koja bi zasigurno tamo odmah zaživila.

5.Razne gospodarske djelatnosti bi se razvile kao i svugdje gdje se protok ljudi naglo poveća

6.Izgradnjom bazena svi školarci a i ostali rado bi se uključili u aktivnosti na bazenu od običnog kupanja ljeti do raznih sportova pa sve do klizanja zimi i sportova na ledu (umjetničko klizanje,hokej..)

Eto,toliko od mene,pozdrav s Črnkasa 🙂

Utišajmo autobuse na stajalištima

Zagreb

Predlažem da se na početna/krajnja autobusna stajališta, za početak barem ona smještena u najurbanijim dijelovima grada (npr. na liniji 118 Mažuranac – Voltino), ugrade punktovi za priključivanje autobusa na električnu mrežu dok autobus stoji na stajalištu. U praksi vozači autobusa na autobusnim stajalištima ne isključuju motor jer je isti potreban za napajanje sustava klime, grijanja, rasvjete i ostalih sustava koji se ne mogu napajati samo iz akumulatora. Problem je što pri tome teški i glasni motor nepotrebno zagađuje okoliš, stvara nesnosnu buku i generira nepotrebne troškove.  Uzmimo npr. liniju 118 koja prometuje od 4:30 ujutro do 01:00 u noći. Znači preko dvadeset sati dnevno na stajalištu se konstantno smjenjuju busevi te uvijek jedan od njih s upaljenim motorom čeka putnike. Oko busa stvara se oblak dima, a u krugu od 1oom širi se iritantna buka motora kao da smo na gradilištu, što znatno narušava kvalitetu života u okolini.

Mnogi drugi veliki gradovi prelaze na hibridne ili električne gradske autobuse no to bi bio puno veći i ozbiljniji projekt budući ZET ima 140 dnevnih i 4 noćne autobusne linije.

Svjestan prilike u kojoj se nalazimo predlažem rješenje koje iziskuje minimalnu intervenciju na postojećim autobusima i stajalištima koje bi se vrlo brzo amortiziralo ne samo kroz zadovoljstvo građana zbog stvaranja humanijeg životnog prostora već i financijski. Također smatram da ZET u suradnji sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu ima dovoljno znanja, iskustva i sredstava da se jedan takav projekt realizira. Potrebna je samo inicijativa i malo dobre volje.

Pozivam građane i Grad da prepoznaju ovu inicijativu kao doprinos poboljšanju kvalitete života u našem gradu.

Hvala!