Ekološka rasvjeta

Zagreb

Iako u Hrvatskoj postoji Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, nema pravilnika koji bi određivao koju odgovarajuću rasvjetu postaviti na javne površine. Loše projektirana javna rasvjeta ne samo da troši električnu energiju i neposredno uzrokuje dodatne emisije stakleničkih plinova, već znatno šteti zdravlju ljudi, sigurnosti u prometu te remeti ekosustav.

Korištenjem novih tehnologija, ponajprije LED sijalica moguće je ostvariti znatne uštede, no velika je upitnost kvalitete tih sijalica. Naime, ušteda na potrošnji električne energije ne znači ujedno i da je rasvjeta u potpunosti ekološka.

Ekološka rasvjeta između ostalog mora biti:

  • zasjenjena, 0% emisije svjetlosti iznad linije horizonta
  • odgovarajuće temperature (boje) svjetlosti (<2500K)
  • opravdana

Svjedoci smo postavljanja javne rasvjete koja vrlo često ne ispunjava navedene kriterije, iako se koristi LED tehnologija koja štedi električnu energiju.

Cilj ove inicijative, naravno, nije gašenje javne rasvjete već donošenje programa kojim bi se reguliralo njeno postavljanje na javnim površinama u gradu, ali i unutar industrijskih pogona te osvjetljenja pročelja zgrada i kulturnih objekata (jedan od lošijih primjera je osvjetljenje Umjetničkog paviljona i Trga kralja Tomislava).

Devastacija noćnog krajobraza u okolini urbane vile na Tuškancu.

LED sijalice imaju veliku emisiju u plavom spektru koji je izrazito štetan po ljudsko zdravlje. Plavi spektar ometa ljudski cirkadijski ritam te je 5x štetniji za proizvodnju melatonina, kao što je navedeno u upozorenju na poveznici. Plavi dio spektra se u Zemljinoj atmosferi raspršuje znatno više od crvenog (razlog zašto je nebo plavo!) te je prijetnja zdravlju i sigurnosti prometa u uvjetima magle i kiše.

Grad Zagreb bogat je parkovima, šetalištima i zelenilom te se nalazi na rubu parka prirode Medvednica. Kao takav, stanište je brojnim životinjskim vrstama kojima se remeti ekosustav – npr. šišmiši (Veternica), ptice te kukci. Svjedoci smo nepotrebnog postavljanja neekološke rasvjete u parkovima u kojima noću nema prometa niti borave ljudi.

Zelenilo okružuje povijesnu jezgru grada.

Jedan od primjera je Dubravkin put gdje je na potezu od Tuškanca do Cmroka postavljeno 95 rasvjetnih tijela koji bespotrebno gore cijelu noć čime remete ekosustav upravo onih životinja koje se spominju na tamo prisutnim info panelima (šišmiši, ježevi, krijesnice).

Rasvjeta na Dubravkinom putu.

Prema podacima dostupnim iz gradskih online izvora, godišnja potrošnja električne energije po stanovniku grada Zagreba iznosi oko 110 kWh. U Berlinu i Grazu potrošnja je oko 35 kWh. Istovremeno, po Zakonu svjetlosnog onečišćenja koji je na snazi u Sloveniji maksimalna dozvoljena potrošnja je 44.5 kWh. To znači da bi grad mogao uštedjeti 50% ili više sredstava na utrošenoj električnoj energiji.

Predlažemo donošenje posebne uredbe za područje grada kojim bi se reguliralo postavljanje javne rasvjete s ciljem zaštite zdravlja građana i ekosustava, poboljšanje sigurnosti te znatne uštede. Osim toga, grad bi dodatno bio u prednosti budući da se ovakvim postavljanjem javne rasvjete riskira ponovna zamjena novopostavljene rasvjete nakon što se donese Uredba koja bi regulirala taj aspekt.

Toplinske stanice – usteda

Zagreb

Velika kolicina gradjana se grije preko toplane i sa razdjeljnicima nisu zadovoljni jer nisu racuni manji kako su mislili da ce biti. Jedan od razloga je je neucinkovitost/zastarjelost toplinskih stanica koje se nalaze u svakoj zgradi spojenoj na toplanu. Predlazem da Toplana kao nosioc projekta, jer oni su vlasnici svih toplinskih stanica, krenu u projekt zamjene i da se povuku EU sredstva pa ce se zajedno sa razdjelnicima vidjeti koristi i na kraju manji racuni.

 

Samim time i toplane postaju ekonomicnije sto znaci manje energenta potrebnog za rad i znacajne ustede

 

S stovanjem

Energetska obnova stambenih zgrada

Utrine i Zapruđe

Energetska obnova zgrada u Utrinama, Zapruđu i Borongaju

Predlažem da se u nadležnim gradskim uredima razmotri mogućnost organiziranja energetske obnove zgrada u Utrinama, Zapruđu, Borongaju i sl. (tzv. limenkama – zbog većeg broja istovjetnih, tj. vrlo sličnih zgrada za koje tehničko rješenje može biti opisano s nekoliko tipskih projekata), tako da se ista pripremi i provede kao gradski projekt financiran iz sredstava EU fondova.

Opravdanost ciljeva i koristi tako postavljenog projekta od strane Grada Zagreba za poboljšanje enegetske učinkovitosti i uvjeta života velikog broja naših sugrađana u sada već dotrajalim zgradama (koji su većim dijelom starije životne dobi i umirovljenici sa slabim organizacijskim potencijalom), za poboljšanje kvalitete stambenog fonda u urbanisitički vrlo vrijednim područjima grada, a također i s pozitivnim utjecajem na gospodarske pokazatelje, vjerujem da ne bi bilo problem kvantificirati na način da se projekt može ocijeniti opravdanim za Grad Zagreb te s unutar pravila za korištenje fondova EU.      

 

 

 

 

 

Odvojeno sakupljanje otpada (FUPOL pilot projekt iz 2015)

Poziv FUPOL: novi alat za osluškivanje mišljenja građana

Grad Zagreb, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom i Zagrebački holding pokrenuli su kampanju o važnosti odvajanja otpada upravo zato da bi informirali i educirali građane o važnosti odvojenog sakupljanja otpada, ali i kako bi ih potaknuli jači osobni doprinos u odvajanju otpada.
Odvajanje otpada i recikliranje u Zagrebu nije novost jer gradske vlasti i komunalna poduzeća već 15 godina ulažu velike napore za učinkovito odvojeno prikupljanje otpada. Unatoč tome odvojeno se sakuplja tek 26,5% otpada.
Ukoliko bi se odvojeno prikupilo i recikliralo 50% vrijednih sirovina, umjesto dosadašnjih 26,5%, smanjile bi se količine odloženog otpada te postigli značajni iskoraci u unapređenju gospodarenja otpadom.
Doprinesite i Vi uspješnosti kampanje o važnosti odvajanja otpada!
Želimo čuti Vaše mišljenje, savjet, kritiku i prijedlog!

Medvednica (skoro) bez auta i s kvalitetnim stazama

Medvednica

Kao redovitog posjetitelja Medvednice, jako me rastužuje njeno održavanje, a najviše od svega me smetaju “planinari” koji se dopeljaju autom do nekog od domova, pojedu radeći gužvu i onda opet autom nazad u grad. Bilo bi predivno kada bi se upad na Medvednicu bilo kojim motornim vozilom naplaćivao i to jednokratno, npr. 200kn/ulaz (s ne naplatom u trajanju od 30 min, ali samo za one koji moraju putovati preko Pila), da se rampe nalaze kod Pilane, Puntijarke (ili na raskršću iznad Pila), Šestinama te u Gornjem Lukšiću. Novcem koji se skupi na takav način bi bilo najbolje da se uređuje sama Medvednica i to prvenstveno planinarske staze koje su postale ruglo od neodržavanja kao i pošumljavanje jer se očito ništa ne radi po tom pitanju i erozija tla uništava kako planinarske puteve tako i preostala drveća. Također bi trebalo obnoviti i jasnije obilježiti planinarske staze te staviti karte na ulazu u svaku jer i uz najbolju volju se neke staze više ne mogu slijediti.

Zelene površine

Grad Zagreb

Prilikom uređivanja zelenih površina bilo bi dobro kada bi staze za pješake određivali sami građani. Ima mnogo primjera po gradu gdje je asfaltirana staza, a građani su formirali svoju stazu, koja u većini slučajeva ima više smisla. Međutim kada je ružno vrijeme tu je obično blato i stvaraju se lokve tako da bi bilo dobro da se te novonastale staze urede. Jedan od takvih primjera je okretište tramvaja na Borongaju.

Črnomerec potok-uređenje/zatvaranja

ulica Črnomerec-te dio iza ulice Črnomerec potok

Pričalo se, obećavalo se ali i dalje ništa. Potok, ali rekao bih da je više kanal, zbog svojeg izgleda i uređenosti je ružno pače kvarta Črnomerec posebno od raskrižja pa prema cesti koja vodi prema bolnici Sveti Duh. Govorilo se da će se isti zatvoriti ali se ništa nije pokrenulo. Također, na kraju ulice “Črnomerec potok”,  ima jedna jako lijepa šetnica gdje je stvarno divno šetati,voziti bicikli… posebno u ovo doba godine. Ali opet ali..sve je divno dok se ne dođe do područja gdje morate gaziti po kanalizaciji koja direktno ide po stazi. Pa je li to normalno za 21. stoljeće?! Mislim da nije pa bih molio da se “zeleni grad” drži osnovnih postulata higijene te se kanalizacija odvodi u kanalizaciju a ne po stazi koja služi za rekreaciju djece,starih i mladih. Ovo nije velika investicija a zasigurno će obradovati mnoge žitelje ne samo kvarta Črnomerec nego i ostalih koji se kreću ovuda… Hvala unaprijed

Grad prijatelj pčela

Cijeli grad

Pčele su najbrojniji oprašivači cvjetova na zemlji.  To je jedini kukac – životinja koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Posljednjih nekoliko desetljeća pčele su počele odumirati zabrinjavajućom brzinom.

Smanjenje broja pčela s vremenom će dovesti do toga da prirodna i neprerađena hrana postane slabo dostupna, povećanih cijena mnogih biljaka, povrća i voća.

Grad Zagreb kao inovativan, moderan i progresivan grad može dati svoj doprinos očuvanju populacije pčela, a ujedno i otvoriti mjesta za zapošljavanje putem javnih radova.

To se može ostvariti na više načina: stvoriti za pčele friendly okruženje, u parkovima, javnim površinama, kraj i između cesta, na većini iskoristivih zelenih površina, poticati građane od svojih vrtova/dvorišta naprave polinacijske vrtove. Grad bi mogao odrediti i livadu koja na koju bi se zasadilo cvijeće koje daje pelud i nektar za pčele.  Moguća je i suradnja sa školama, a grad može biti primjer i uzor drugim gradovima.

 

Putem javnih radova mogu se zaposliti radnici za pripremu i održavanje navedenih površina.

Zrinjevac za ljude i pse

Zagreb-Zrinjevac

Park Zrinjevac ima 4 odvojene livade. Sada su sve dozvoljene za pse, pa je zbog nesavjesnih vlasnika pasa teško proći livadom i ne ugaziti u drek. Na livadama se igra puno djece, a i Zagrepčanima i turistima služe kao mjesto za predah i uživanje na suncu, pa bi bilo zgodno kada bi neka od livada (npr. sjeverozapadna)  bila rezervirana isključivo za ljude.

Sustavno rješavanje divljih odlagališta otpada po gradu

Cijeli Zagreb

Građani često odbace po jedan predmet (najčešće glomazni) pored kontejnera za smeće i to je onda kao poziv svima u susjedstvu da i oni dodaju svoj glomazni otpad. Treba jače nadzirati, to se može raditi i mobilnim video nadzorom, vidi ovdje: https://zg-inovacija.eu/?p=72 .