Nogostup i bicklistička staza na Slavonskoj Aveniji / Žitnjak / Ljudevita Posavskog

Žitnjak - Sesvete

Napraviti nogostup i biciklističku stazu na Slavonskoj Aveniji dok još ima mjesta.
Napravljeno je naselje Novi Jelkovec koje je slabo povezano sa Sesvetama zakrčenom ulicom Ljudevita Posavskog i uskim grlom / mostom sa samo jednom trakom preko pruge (proširiti most sa barem 2 trake prema sjeveru). Drugi prelaz je kod sajmišta u Sesvetama gdje se dugo čeka na prelaz pruge jer vlakovi koji tek dolaze na stanicu pale crveno svjetlo na prelazu.

Kada se krene na drugu stranu na Slavonsku u smjeru grada nogostup i biciklistička staza prestaju nakon Petrolove benzinske kod potoka.
Nužno je izgraditi nogostup i biciklističku stazu barem do City Centra One East, pa i dalje skroz do grada.
Time bi bilo moguće doći do tih mjesta biciklom, pa bi se smanjile prometne gužve i zakrčenost Slavonske.

Pametni semafori

Semafori na kritičnim raskršćima

Predlažem ispitati izvedivost i djelotvornost uvođenja “pametnih semafora”. Oni su prilagodljivi trenutnom prometu,  gdje je fiksni raspored faza daleko od trenutnog optimuma.  Na primjer,  često je za gušći priljev iz jednog smjera standardna zelena faza prekratka.

Struka treba odrediti KAKO to tehnički riješiti,  ovdje neki od modaliteta:

  1. Automatski brojač prometa
  2. Kamera za daljinski nadzor i upravljanje
  3. Detekcija dolaska vozila javnog gradskog prijevoza kojemu semafor treba dati prednost,  odnosno pričekati sa zelenim u dolasku
  4. Korištenje Google maps koji daje opterećenje priljeva vozila u realnom vremenu

Proof of concept treba načiniti na jednom krajnjem kritičnom semaforu (izlasku iz grada),  jer se tako može pouzdani izmjeriti djelotvornost. Takva proba se može napraviti ručno,  npr čim se u jednom smjeru Google maps “zacrveni”. Na slici je prikazano križanje Zagrebačke ceste i Zagrebačke avenije.  Jasno se vidi neravnoteža priljeva sa sjevera,  u kojem bi slučaju u realnom vremenu trebalo produljiti tu fazu.

Sesvete-pothodnik ispod pruge

Sesvete, Ninska ulica

  • Izgradnjom pothodnika bi se spojio dio Sesveta južno od pruge sa centrom gdje se nalaze sve institucije, autobusni terminal, željeznička stanica i ostalo. Svakodnevno prugu prelaze brojni učenici osnovnih škola a i srednjoškolci iz škole u Jelkovcu koji pješače za lijepog vremena što je hvale vrijedno. Stanovnici Sopnice i Jelkovca dolaze autima do pruge, tu ih ostavljaju i prelaze prugu pješice da bi obavili u centru što trebaju jer su tako brži, budući da je promet u centru zagušen. Zato mislim da bi pothodnik imao veliku ulogu, jer je tu prisutno puno ljudi koji svakodnevno prelaze pješice prugu i kad je signal za zabranu prelaska uključen.

Ubrzanje tramvajskog prometa

grad

Ako promatramo organizaciju javnog tramvajskog prijevoza u gradu Zagrebu vidimo da je situacija dosta loša, tramvaji se jako sporo probijaju kroz gradsku vrevu, kasne, nerjetko prekidaju promet zbog ostalih učesnika u prometu (sudari na tramvajskoj pruzi) i sl. Više je čimbenika koji utječu na to, a na prvom mjestu je potpuno krivi pristup problemu  organizacije gradskog prometa. Umjesto da demotiviramo korištenje individualnog prijevoza mi gradnjom javnih garaža i povećanjem površina za promet u mirovanju u gradu  naprosto stimuliramo vozače na korištenje osobnih vozila u gradu. Ako pogledamo situaciju u velikim europskim gradovima vidjet ćemo da je situacija obrnuta, u mnogim gradovima se naplaćuje posebna naknada za ulazak u grad. Koliko je destimulativno korištenje osobnog vozila govori na primjer podatak da približno svaki četvrti Francuz posjeduje osobni automobil dok je u Parizu taj odnos, osamanaest Parižana na jedan automobil.

Sjeverna zaobilaznica

Podsljemenska zona, Sljeme, centar i istočni dio grada

O njoj smo dosta slušali, ali nikako da se realizira. Apliciranje u EU fondovima, možda?
Ona bi bila žila kucavica za navedene dijelove grada, ubrzala bi njihov razvoj i boljitak, olakšala život njihovim stanovnicima; najvažnije u značajnoj mjeri rasteretila promet u Gradu Zagrebu!

Biciklistička staza i nogostup

Poziv Nogostup u svaku ulicu

Avenija Vjećeslava holjevca od inine zgrade do semafora

Od inine zgrade uz istočno parkiralište na velesajmu  ima jedan dio gdje nema nogostupa. Taj dio je cca  250 metara i ne bi bila velika inveaticija napraviti biciklističmu stazu i nogostup te se ne bi više vozili po makadamu.

Dnevno tim djelom prođe jako puno biciklista i veliki je problem kada padne kiša.

 

 

 

 

 

Savska/Vukovarska – “nevidljiv” semafor za lijevo skretanje na zapad

Savska/Vukovarska

Semafor za lijevo skretanje iz Savske u Vukovarsku (iz smjera juga na zapad) je gotovo uvijek sakriven tramvajem koji stoji na tramvajskoj stanici (jer najčešće su dva u nizu), a ne postoji semafor za to skretanje iznad ceste, pa vozači ne vide semafor za skretanje sve dok se tramvaj ne pomakne, kada je već kasno jer se pali crveno i kreće promet zapad-istok. Sve to stvara velike zastoje u već preopterećenom i usporenom raskršću.

Prijedlog – postavite skemafor za lijevo skretanje i iznad trake za skretanje

 

Regulacija prometa i javnog prijevoza u Sesvetama

Sesvete

Postovani,

 

U Sesvetama zivi preko 80 tisuca ljudi. Jedna je prilazna cesta do centra Sesveta.

Produzenjem Slavonske avenije se pokusao rasteretiti promet u Sesvetama, medutim da bi se doslo do Slavonske potrebno je da svi ljudi dolaze istom cestom. Godinama se prica o gradnji nadvoznjaka, rusenju Badela itd. Zanima me sto se planira uciniti po pitanju toga?

Takoder, zetove linije su lose povezane sa centrom Zagreba. Predlazem uvodenje brze linije iz centra Sesveta do Glavnog kolodvora, kako postoji i linija za Veliku Goricu. Smatram sramotnim da ljudi iz drugi gradova poput Zapresica, Samobora i Velike Gorice dodu brze do centra Zagreba nego ljudi koji zive u Zagrebu, ali u Sesvetama.

Povećanje udjela javnog prijevoza

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Cijeli Zagreb, prioritetno transverzale istok-zapad i sjever-jug

Prometne gužve u Zagrebu osim golemog troška utječu i na opću kvalitetu života u gradu. Drastično poboljšanje (50% i više) nije rješivo izgradnjom nove infrastrukture, nego samo značajnim povećanjem udjela javnog prijevoza na račun osobnog – automobilskog.

Da se to postigne, jednostavno treba načiniti srednjoročni (4 godine) plan koji će sadašnji omjer (je li on uopće poznat, koliko putnika ili putnik/km se napravi javnim prijevozom, navodno milijun dnevno, a koliko osobnim automobilima?) svesti na prihvatljivu razinu. Tu osim naših “želja” treba posegnuti i za benchmarkingom, dakle usporedbom sa sličnim gradovima.

PRIJEDLOG:

  • Vizija (cilj) bi trebala biti drastično smanjenje korištenja osobnih automobila u gradu Zagrebu
  • Misija (put do cilja) bi bilo na transverzalama osigurati protočnu traku za javni prijevoz tramvajima i autobusima, s operativnom brzinom u “špici” (uključujući stajanje) od oko 25 km/h.

To bi značilo doći od Mihaljevca do Sigeta ili od Dubrave do Črnomerca (cca 10 km) za manje od pola sata! To je ušteda od 30-50% u odnosu na današnji utrošak vremena osobnim automobilom. Takav javni prijevoz treba biti besplatan (tj. financiran iz gradskog proračuna). To je stimulacija, ali i ukidanje nepotrebne administracije. Naravno, kapaciteti javnog gradskog prijevoza bi se trebali povećati, a početno zagušenje automobilskog prometa bi također stimuliralo korištenje javnoga.

Dodatne mjere koje trebaju poduprijeti ovakav pristup bi bile:

  • postepeno smanjivanje parkiranja na gradskim prometnicama, aktiviranjem neiskorištenih dvorišta stambenih blokova u središtu grada
  • rigorozni nadzor uporabe traka za javni promet
  • organiziranjem specijalizirane jeftine taksi službe za “kapilarni” prijevoz do/od terminala
  • parkinzi na polaznim terminalima
  • ostale mjere koje predloži struka

Konačno, automobilski se gradski prijevoz dijelom može smanjiti i korištenjem bicikala u opsegu gdje je to moguće (kraće relacije, širenje već postojećeg “bike’n’ride” koncepta).