Željeznički kolodvor

Zagreb

Poštovani,

Nismo baš često putovali vlakom ali evo danas smo baš krenuli na put vlakom.

Početna stranica Glavni Kolodvor.

Puno ljudi na odlasku i dolasku.

Mi putujemo s bebom,nosimo kofere i guramo kolica s bebom.

Tražimo neki lift za invalide ili neku malu platformu (kao u npr Importanneu ili na Kvatriću ili na puno dr mjesta u Zagrebu) ali nema ništa.Pitamo zaposlenika kolodvora da nas uputi gdje da siđemo s kolicima i koferima ali kaže nam da nemamo izbor već da moramo sve stepenicama!

Vidimo ljude koji takodjer putuju.Jedan čovjek sa štakama takodjer treba pomoć da dođe do svog odlaznog perona.Nama pomažu neki stranci tako da ne moramo sve tegliti po stepenicama u više navrata.

Dolazimo na peron Br 2.

Peroni su jako zapušteni od površine perona (pločnika) koji su popucali i prastari do prljavih,puknutih nadstrešnica.Primjećujemo da dijelu perona nedostaje i nadstrešnica tako da po kiši ljudi vjerojatno čekaju negdje dalje?

Razglas izgleda kao iz 2. sve rata a i nije baš najučinkovitiji ali priznajem, ipak je za 3 klase je učinkovitiji od onog s autobusnog kolodvora koji zaista ne znam čemu služi osim da se svi uvijek čudimo kako je moguće da u ovo visokorazvijeno tehnološko doba mi još uvijek imamo potpuno nefunkcionalan, apsolutno nerazgovjetan razglas.A znamo da može biti normalan.Imamo iskustvo sa nekim mjestima i kolodvorima već u RH gdje su razglasi zaista normalni.

 

Dakle predlažem sljedeće:

– Urediti površinu perona (dio po kojem hodamo)

– Ofarbati željezni dio nadstrešnice(nosače nadstrešnice) i promijeniti krovni prastari dio

– Promijeniti razglas

– Montirati malu spuštajuću /penjući platformu za invalide i/ili lift.Ili barem napraviti neki betonski spust/i dio za popeti se za invalide i kolica općenito.

Mislim da bi mnogima pa i mladim,zdravim ljudima sa teškim koferima ovaj potez itekako značio i olakšao te bi preko 90% ljudi koristili takovi spust.

 

Psihologija kaže da mi ljudi ocijenjujemo ljude na prvu, tj. onaj prvi susret je važan.Teško je poslije ispravljati greške.A pogotovo ako zadnji susret potvrđuje onaj prvi.

Sigurna sam da bi ovako mali zahvat uvelike podigao mišljenje o našem Željezničkom kolodvoru jer prvi susret s našim Zagrebom je često upravo kolodvor.A i posljednji prije odlaska.

Zato ne dopustimo da prvi i posljednji dojam uprlja sve dojmove našeg prelijepog grada.

 

S poštovanjem,

 

Lucija Lazzari

 

 

 

 

Pametni semafori

Semafori na kritičnim raskršćima

Predlažem ispitati izvedivost i djelotvornost uvođenja “pametnih semafora”. Oni su prilagodljivi trenutnom prometu,  gdje je fiksni raspored faza daleko od trenutnog optimuma.  Na primjer,  često je za gušći priljev iz jednog smjera standardna zelena faza prekratka.

Struka treba odrediti KAKO to tehnički riješiti,  ovdje neki od modaliteta:

  1. Automatski brojač prometa
  2. Kamera za daljinski nadzor i upravljanje
  3. Detekcija dolaska vozila javnog gradskog prijevoza kojemu semafor treba dati prednost,  odnosno pričekati sa zelenim u dolasku
  4. Korištenje Google maps koji daje opterećenje priljeva vozila u realnom vremenu

Proof of concept treba načiniti na jednom krajnjem kritičnom semaforu (izlasku iz grada),  jer se tako može pouzdani izmjeriti djelotvornost. Takva proba se može napraviti ručno,  npr čim se u jednom smjeru Google maps “zacrveni”. Na slici je prikazano križanje Zagrebačke ceste i Zagrebačke avenije.  Jasno se vidi neravnoteža priljeva sa sjevera,  u kojem bi slučaju u realnom vremenu trebalo produljiti tu fazu.

Ubrzanje tramvajskog prometa

grad

Ako promatramo organizaciju javnog tramvajskog prijevoza u gradu Zagrebu vidimo da je situacija dosta loša, tramvaji se jako sporo probijaju kroz gradsku vrevu, kasne, nerjetko prekidaju promet zbog ostalih učesnika u prometu (sudari na tramvajskoj pruzi) i sl. Više je čimbenika koji utječu na to, a na prvom mjestu je potpuno krivi pristup problemu  organizacije gradskog prometa. Umjesto da demotiviramo korištenje individualnog prijevoza mi gradnjom javnih garaža i povećanjem površina za promet u mirovanju u gradu  naprosto stimuliramo vozače na korištenje osobnih vozila u gradu. Ako pogledamo situaciju u velikim europskim gradovima vidjet ćemo da je situacija obrnuta, u mnogim gradovima se naplaćuje posebna naknada za ulazak u grad. Koliko je destimulativno korištenje osobnog vozila govori na primjer podatak da približno svaki četvrti Francuz posjeduje osobni automobil dok je u Parizu taj odnos, osamanaest Parižana na jedan automobil.

Ubrzanje tramvajskog i automobilskog prometa

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Grad

Za ubrzanje tramvajskog prometa u svakom slučaju treba prvenstveno destimulirati korištenje individualnog prijevoza. Povećanje cijene parkiranja, obustava gradnje javnih garaža, uređenje većih parkirnih površina na polazištima tramvaja, terminalima. Nadalje urediti regulaciju semafora tako da tramvaji gdje god je to moguće imaju prioritet, da se prilikom izlaska tramvaja na početnom polazištu automatski uključuje crveno svijetlo za ostala vozila. Trenutno tramvaji u Dubcu čekaju i 60-ak sekundi uključivanje na av. Dubrava. Zatim onemogućiti da se na čisto pješačkim semaforima može uključivati zeleno svijetlo pješačku ako nailazi tramvaj. Rigorozni je nadzirati kretanje vozila po žutim trakama. Na određenim stajalištima (primjer Kvaternikov trg) produžiti stajalište tako da istovremeno više tramvaja može otvarati vrata za izmjenu putnika i produžiti zeleni interval za tramvaje koji idu prema gradu, nerijetko po tri, četiri tramvaja čekaju na ovom stajalištu. Kad je u pitanju automobilski promet čim prije podesiti semafore na tzv “zeleni val” i produžiti zeleni interval na prioritetnim prometnicama kao što su Branimirova, aleja Bolonje, av. Dubrava i sl. Svakodnevno koristim Branimirovu i nikad ni danju ni noću, kad nema prometa, nisam uspio proći tri semafora za redom. Hvala na pažnji.

 

Povećanje udjela javnog prijevoza

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Cijeli Zagreb, prioritetno transverzale istok-zapad i sjever-jug

Prometne gužve u Zagrebu osim golemog troška utječu i na opću kvalitetu života u gradu. Drastično poboljšanje (50% i više) nije rješivo izgradnjom nove infrastrukture, nego samo značajnim povećanjem udjela javnog prijevoza na račun osobnog – automobilskog.

Da se to postigne, jednostavno treba načiniti srednjoročni (4 godine) plan koji će sadašnji omjer (je li on uopće poznat, koliko putnika ili putnik/km se napravi javnim prijevozom, navodno milijun dnevno, a koliko osobnim automobilima?) svesti na prihvatljivu razinu. Tu osim naših “želja” treba posegnuti i za benchmarkingom, dakle usporedbom sa sličnim gradovima.

PRIJEDLOG:

  • Vizija (cilj) bi trebala biti drastično smanjenje korištenja osobnih automobila u gradu Zagrebu
  • Misija (put do cilja) bi bilo na transverzalama osigurati protočnu traku za javni prijevoz tramvajima i autobusima, s operativnom brzinom u “špici” (uključujući stajanje) od oko 25 km/h.

To bi značilo doći od Mihaljevca do Sigeta ili od Dubrave do Črnomerca (cca 10 km) za manje od pola sata! To je ušteda od 30-50% u odnosu na današnji utrošak vremena osobnim automobilom. Takav javni prijevoz treba biti besplatan (tj. financiran iz gradskog proračuna). To je stimulacija, ali i ukidanje nepotrebne administracije. Naravno, kapaciteti javnog gradskog prijevoza bi se trebali povećati, a početno zagušenje automobilskog prometa bi također stimuliralo korištenje javnoga.

Dodatne mjere koje trebaju poduprijeti ovakav pristup bi bile:

  • postepeno smanjivanje parkiranja na gradskim prometnicama, aktiviranjem neiskorištenih dvorišta stambenih blokova u središtu grada
  • rigorozni nadzor uporabe traka za javni promet
  • organiziranjem specijalizirane jeftine taksi službe za “kapilarni” prijevoz do/od terminala
  • parkinzi na polaznim terminalima
  • ostale mjere koje predloži struka

Konačno, automobilski se gradski prijevoz dijelom može smanjiti i korištenjem bicikala u opsegu gdje je to moguće (kraće relacije, širenje već postojećeg “bike’n’ride” koncepta).

Utišajmo autobuse na stajalištima

Zagreb

Predlažem da se na početna/krajnja autobusna stajališta, za početak barem ona smještena u najurbanijim dijelovima grada (npr. na liniji 118 Mažuranac – Voltino), ugrade punktovi za priključivanje autobusa na električnu mrežu dok autobus stoji na stajalištu. U praksi vozači autobusa na autobusnim stajalištima ne isključuju motor jer je isti potreban za napajanje sustava klime, grijanja, rasvjete i ostalih sustava koji se ne mogu napajati samo iz akumulatora. Problem je što pri tome teški i glasni motor nepotrebno zagađuje okoliš, stvara nesnosnu buku i generira nepotrebne troškove.  Uzmimo npr. liniju 118 koja prometuje od 4:30 ujutro do 01:00 u noći. Znači preko dvadeset sati dnevno na stajalištu se konstantno smjenjuju busevi te uvijek jedan od njih s upaljenim motorom čeka putnike. Oko busa stvara se oblak dima, a u krugu od 1oom širi se iritantna buka motora kao da smo na gradilištu, što znatno narušava kvalitetu života u okolini.

Mnogi drugi veliki gradovi prelaze na hibridne ili električne gradske autobuse no to bi bio puno veći i ozbiljniji projekt budući ZET ima 140 dnevnih i 4 noćne autobusne linije.

Svjestan prilike u kojoj se nalazimo predlažem rješenje koje iziskuje minimalnu intervenciju na postojećim autobusima i stajalištima koje bi se vrlo brzo amortiziralo ne samo kroz zadovoljstvo građana zbog stvaranja humanijeg životnog prostora već i financijski. Također smatram da ZET u suradnji sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu ima dovoljno znanja, iskustva i sredstava da se jedan takav projekt realizira. Potrebna je samo inicijativa i malo dobre volje.

Pozivam građane i Grad da prepoznaju ovu inicijativu kao doprinos poboljšanju kvalitete života u našem gradu.

Hvala!

Uvesti nadzor korištenja žutih traka

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Rezervirane trake za javni prijevoz

 

Vrlo je pohvalna inicijativa u svezi velikog projekta optimizacije prometa putem posebnih autobusnih traka: https://www.zg-inovacija.eu/?p=1839

No prvi korak je uvođenje reda na postojećim žutim trakama, gdje pogotovo kad je gužva imamo situaciju kao na slikama iz Savske ceste – osobni automobili uredno i stalno voze po toj traci.

Jedno od mogućih rješenja bi bio videonadzor iz tramvaja ovako: https://www.zg-inovacija.eu/?p=650 , što bi trebalo “ozakoniti” kao važeći dokaz o prekršaju koji ide policiji.  Tu bi mjerodavni za promet trebali surađivati s MUP-om.

Doplata ZET kartica preko e-bankinga i bankomata

Poziv Digitalna transformacija (DX) u Gradu Zagrebu

internet/bankomati

Vrijednosne kartice ZET-a se mogu dopuniti jedino na kioscima. To je ograničenje, a i ZET mora kioscima plaćati proviziju/uslugu. Treba uvesti mogućnost plaćanja poput e-bankinga (ili u banci/pošti), običnom uplatnicom kao ENC. Dodatno se to može uvesti i kao opcija plaćanja na bankomatu. Jednostavnije za korisnike – jeftinije za ZET. U tom slučaju može ZET dati npr. pola provizije koju sad plaća na kiosku popusta korisnicima.

Vlak/tramvaj na pogon vodikom – možda za Veliku Goricu

Zagreb - Velika Gorica

Kad se već razmišlja o liniji do zračne luke i Velike gorice, zašto ne uzeti u razmatranje i nešto ekološki gotovo savršeno: vlak na vodik, vidi ovdje:

http://money.cnn.com/2017/04/12/technology/germany-hydrogen-powered-train/ ?

Optimizacija/modernizacija autobusnog sustava (BRT)

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Predložio bih da se uz planirana poboljšanja tramvajskog/željezničkog prometa paralelno razmotri i modernizacija autobusnog sustava inspirirana tzv. Bus Rapid Transit (BRT) konceptom. Ideja je u osnovi napraviti cestovne koridore koji su rezervirani samo za autobuse, npr. kao autobusne trake po sredini ili rubu širokih avenija, a idealno i kao zasebne autobusne ceste ili ulice (tzv. “busway”), gdjegod je moguće .

Takvim odvajanjem autobusnog prometa se ustvari pokušava dobiti “autobusni metro” – tj. funkcionalnost i brzina lake željeznice koja se kombinira s fleksibilnosti autobusa. Prednost je i bitno manja cijena i veća brzina gradnje autobusne infrastrukture (potrebna je doslovno samo slobodna cesta), kao i vrlo jednostavna implementacija sustava u fazama. Ovakva ideja zadnjih godina se sve više prihvaća u Europi i svijetu, budući da vidljivo poboljšava autobusni i javni promet po prihvatljivoj cijeni, te ima i nezanemarivu ekološku dimenziju.

Kad bi se napravilo nekoliko autobusnih (BRT) koridora u Zagrebu koji bi radijalno išli od centra grada prema raznim stranama, te se potom eventualno granali po kvartovima dobili bismo (u kombinaciji s tramvajima i planiranom lakom željeznicom) brži, pouzdaniji i atraktivniji javni prijevoz. Razmak između stajališta po većem dijelu koridora mogao bi po potrebi biti i nešto veći od tramvajskog (npr. 800-1000 m) kako bi se osigurao brži prijevoz do udaljenijih dijelova grada.

Autobusi koji bi vozili po koridorima mogli bi dobiti i zasebne oznake linija (npr. B1, B2, B3 itd.) i vizualni identitet, te voziti u čestim intervalima (npr. 5-10 min). Time bi se razlikovali od “običnih” autobusa. S vremenom bi se mogli nabaviti i high-tech hibridni autobusi koji su po funkcionalnosti slični lakoj željeznici. Time bi se Zagreb svrstao na kartu gradova koji inteligentno iskorištavaju potencijal autobusa. Autobusi su uz tramvaje također tradicionalno zagrebačko javno prijevozno sredstvo te je u redu raspravljati i o modernizaciji njihove infrastrukture na navedeni način.