Kontrolorima parkiranja dodati funkciju komunalnog redara

Cijeli Zagreb

 

Ionako su na terenu,  a komunalne redare se vrlo rijetko vidi,  zato i vlada takav nered u gradu.

(Pazite da slučajno pogrešno ne odbijete ovaj prijedlog s izgovorom da to “nije po propisima” – ako treba,  promijenite propise!)

Željeznički kolodvor

Zagreb

Poštovani,

Nismo baš često putovali vlakom ali evo danas smo baš krenuli na put vlakom.

Početna stranica Glavni Kolodvor.

Puno ljudi na odlasku i dolasku.

Mi putujemo s bebom,nosimo kofere i guramo kolica s bebom.

Tražimo neki lift za invalide ili neku malu platformu (kao u npr Importanneu ili na Kvatriću ili na puno dr mjesta u Zagrebu) ali nema ništa.Pitamo zaposlenika kolodvora da nas uputi gdje da siđemo s kolicima i koferima ali kaže nam da nemamo izbor već da moramo sve stepenicama!

Vidimo ljude koji takodjer putuju.Jedan čovjek sa štakama takodjer treba pomoć da dođe do svog odlaznog perona.Nama pomažu neki stranci tako da ne moramo sve tegliti po stepenicama u više navrata.

Dolazimo na peron Br 2.

Peroni su jako zapušteni od površine perona (pločnika) koji su popucali i prastari do prljavih,puknutih nadstrešnica.Primjećujemo da dijelu perona nedostaje i nadstrešnica tako da po kiši ljudi vjerojatno čekaju negdje dalje?

Razglas izgleda kao iz 2. sve rata a i nije baš najučinkovitiji ali priznajem, ipak je za 3 klase je učinkovitiji od onog s autobusnog kolodvora koji zaista ne znam čemu služi osim da se svi uvijek čudimo kako je moguće da u ovo visokorazvijeno tehnološko doba mi još uvijek imamo potpuno nefunkcionalan, apsolutno nerazgovjetan razglas.A znamo da može biti normalan.Imamo iskustvo sa nekim mjestima i kolodvorima već u RH gdje su razglasi zaista normalni.

 

Dakle predlažem sljedeće:

– Urediti površinu perona (dio po kojem hodamo)

– Ofarbati željezni dio nadstrešnice(nosače nadstrešnice) i promijeniti krovni prastari dio

– Promijeniti razglas

– Montirati malu spuštajuću /penjući platformu za invalide i/ili lift.Ili barem napraviti neki betonski spust/i dio za popeti se za invalide i kolica općenito.

Mislim da bi mnogima pa i mladim,zdravim ljudima sa teškim koferima ovaj potez itekako značio i olakšao te bi preko 90% ljudi koristili takovi spust.

 

Psihologija kaže da mi ljudi ocijenjujemo ljude na prvu, tj. onaj prvi susret je važan.Teško je poslije ispravljati greške.A pogotovo ako zadnji susret potvrđuje onaj prvi.

Sigurna sam da bi ovako mali zahvat uvelike podigao mišljenje o našem Željezničkom kolodvoru jer prvi susret s našim Zagrebom je često upravo kolodvor.A i posljednji prije odlaska.

Zato ne dopustimo da prvi i posljednji dojam uprlja sve dojmove našeg prelijepog grada.

 

S poštovanjem,

 

Lucija Lazzari

 

 

 

 

Volontiranje je čast!-mali a Veliki građanin

Poziv Spomenici zaslužnim građanima Grada Zagreba

Zagreb

Mislim da bi volontiranje građana trebalo nagraditi a to znači ujedno i potaknuti.

Otkad je uvedeno npr nagrađivanje darivanja krvi slobodnim radnim danom ili besplatnim prijevozom nakon određenog broja darivanja krvi ,  br darivanja se znatno povećao.Tako ljudi     funkcioniraju.Većina.Od  djece do najstarijih članova  društva.Nagrada uvijek motivira !To ne mora biti novac.Može biti upravo postavljanje spomenika našim     građanima koji su nesebično     uložili svoje  godine,dakle svoje        vrijeme,trud,znanje,ljubav u     ovaj grad. Naravno, treba lijepo    osmisliti to nagrađivanje    volontiranja,tj postaviti sve    kriterije vezane uz    nagrađivanje (npr 10 g   volontiranja=spomenik u   muzeju mali a Veliki   građanin).Sigurna sam da bi   tako mnogo građana uključili u  volontiranje.Neka spomenici veličaju i malog a opet velikog čovjeka:)

Predlažem uređenje jednog parka ili otvorenje malog muzeja ili pak da svaki kvart ima svoje male Velike građane.

 

PROJEKT- Centar za razmjenu znanja i vještina “SAT ZA SAT”

Grad Zagreb i šire

Poštovani,

mislim da bi bilo potrebno osnovanti  CENTAR ZA RAZMJENU ZNANJA I VJEŠTINA “SAT ZA SAT” koji bi bio lociran na jednom ili još bolje na više mjesta u Zagrebu (bilo bi idealno da svaki kvart ima svoj CENTAR ZA RAZMJENU ZNANJA I VJEŠTINA).

 

Svi mi možemo biti na neki način korisni ovom gradu i našim sugrađanima. Svi mi nešto znamo raditi, postoji nešto u čemu smo dobri. Pa i domaćice koje provode svoj život  odgajajući djecu, brineći o kući vjerujem da su izvrsne u kuhanju, poneka u crtanju, pjevanju, sviranju ili npr. u govorenju nekog jezika..Ostali, osim znanja koje potječe iz profesije kojom se netko bavi  mogu ponuditi i ostalo znanje/vještine svojih hobija.

Stvar je u tome da većina ljudi ne može sebi priuštiti neki tečaj jezika, gitare, šivanja, kuhanja, programiranja, plesa ili bilo čega drugoga.

To je poseban problem kod mnoštva nezaposlenih.

Ovim projektom bi se smanjio br nezaposlenih jer bi svoj CV a što je još važnije, svoje životno iskustvo obogatili novim znanjima i vještinama i to potpuno besplatno. Jer naposlijetku, približavamo se zapadnim standardima u kojima su  poslodavcu  bitnije vještine i znanja od papira. Jer što vrijedi papir ako nema znanja, iskustva? To se oduvijek trubi.

Osim populacije nezaposlenih korist od ovog projekta bi imali apsolutno svi: djeca, mladi, stariji, umirovljenici i  zaposleni.

Netko sad može pitati:što će nam takvi CENTRI kada postoje razne škole, fakluteti, pučka učilišta, agencije, škole za strane jezike, glazbene škole…?Ili na kraju krajeva internet, You tube koji ima svakojake tečajeve od šivanja do izgradnje lokomotive  😉 Stvar je u tome da se svi oni plaćaju ili zahtjevaju neko predznanje ili broj bodova za upise. A internetom nikad ne možemo steći iskustvo, znanje i brzinu kakvu možemo direktno od osobe koja zna.

Zato je bitno omogućiti znanje svima, besplatno tako da nijedan građanin ne može reći da nije imao priliku ili novaca za steći znanje ili da ga je vrijeme “pojelo”pa sad više nema priliku ga steći.

Mislim da bi se ovim projektom ugasilo mnoštvo nepotrebnih udruga koje svojim “radom” u stvari pokrivaju svoju zaradu putem previsokih članarina.

 

Idemo  sad na korake za  realizaciju projekta

Ono što bi centar nudio je BESPLATAN pristup znanju i vještinama SVIMA  i to unutar svih kategorija znanja i vještina

 

Ono što je centru od grada potrebno su:

  1. prostori unutar kojih se može vršiti razmjena znanja i vještina
  2. plaćena struja i voda untar objekta
  3. koordinatori za razmjenu znanja i vještina ( predlažem sociologe, folozofe, logičare, povjesničare i ostale najlošije stojeće struke koje bi koordinaciju mogli zamijeniti za ponuđene tečajeve)
  4. stranica unutar Zagreb. hr koja bi kontrolirala i prikazivala sva trenutno ponuđena znanja i vještine za razmjenu sa podacima održavanja besplatnih radionica i tečajeva ( a tamo bi se registrirali  oni koji nude i oni koji traže određeno znanje/vještinu)

 

Kako bi to funkcioniralo:

Dođe se u CENTAR ili na stranice CENTRA za Razmjenu znanja i vještina i registrira se.

Ispuni se dio o ponudi i dio o potražnji (dakle znanje / vještina koju korisnik nudi kao i ono što traži).

Nakon toga korisnici dolaze na razgovor kod koordinatora i izlažu svoju ponudu tj predstavljaju svoju vještinu/znanje koje nude.

Svako znanje,/vještina može imati svoj stupanj poput jezika )početni, srednji, napredni i slično jer netko može znati npr njemački osrednje budući da  je živio tamo 6 mjeseci pa se odlično sporazumijeva na njemačkom ali uopće ne zna gramatiku a možda je to upravo ono što netko traži 😉

Nakon što  sve kategorije ponude i potražnje budu ispunjene od strane korisnika kreće se u realizaciju tj ponudu termina  tečajeva, radionica i slično.

Dakle zamislimo situaciju da se već sve osmislilo i da sutra krećemo sa prvim tečajevima.

Osoba A drži tečaj iz programiranja .

Osoba A s obzirom na broj sati koji nudi, osvaja određeni br sati koje mijenja za tečaj koji želi; npr 30 sati programiranja mijenja za 30 sati poduke sviranja violončela.

Ono što je bitno reći je da se radi o razmjeni svojih satova znanja/vještina koje nudiš za satove  znanja/vještina koje želiš steći..

 

Tako bi to funkcioniralo.

 

Za kraj bi napomenula par stvari;

Ovaj projekt  bi grad minimalno koštalo s obzirom koliko bi dobio jer bi dobio educirane a iznad svega zadovoljne građane i one koji bi ovim projektom sebi otvorili vrata u bolju budućnost.

Jer znamo, grad to su građani.

Uvjerena sam da bi ovaj projekt grad Zagreb izdvojilo od svih drugih gradova čak i izvan Hrvatske. Vjerujem da bi se o tome naširoko pisalo.

Zamislite samo situaciju da takav projekt zaista zaživi!

 

Baš  me zanima što bi se dogodilo sa tonom agencija, udruga i sličnih institucija koje grad Zagreb godinama “sišu”i koriste prostore i proračun Grada u razne osobne i/ili neetične svrhe . A znamo da sustav inspekcije takovih je neznatan. Svjedočimo da se upravo u tim sferama krije siva ekonomija.Porezna uprava još nije uspjela mnoštvo takvih udruga zaustaviti u djelovanju zbog zakona koji ih pokriva i štiti. A financiramo ih mi građani iz prireza. Ovim projektom bi se usput brzo, puno toga rasčistilo.

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagreb na Savi

sava

Zagreb može imati ljetne sadržaje na Savi. Regulirati dio rijeke kako bi mogle ploviti brodice. Zatim uz taj dio postaviti montažne kućice raznih sadržaja. Npr. “slavonska kuća”, Istarska itd. Urediti šetalište uz Savu. Ljeti se mogu organizirati razni etnografski sadržaji.

Vikend rent-a-car gradskih automobila

Parkinzi Gradske uprave i podružnica

Službeni automobili grada Zagreba se koriste uglavnom radnim danom. Predlažem proučiti primjer francuskih željeznica, koje su pokrenule iznajmljivanje svojih službenih vozila vikendom:

https://www.thelocal.fr/20170522/french-railway-offers-weekend-getaways-in-cars

Dodatno bi takav jeftini rent-a-car potaknuo građane grada Zagreba da se odreknu posjedovanja vlastitog automobila i usmjere na veće korištenje javnog prijevoza.

Osim vikendom, to bi bilo zanimljivo i u sezoni godišnjih odmora!

Zagreb za sve: primjena ove aplikacije i u drugim gradovima

cijela hrvatska

Zagreb je centar države. Stoga mora biti nosilac svih pozitivnih promjena. I ideja. Tako ova aplikacija treba omogućiti svim građanima da daju učešće u pozitivnim promjenama u državi. Vizionari , stratezi, planeri, inovatori i investitori imaju dosta posla……

EU projekti grada Zagreba

Vidim da imate Ureda za EU projekte i ovdje prijedlog registra projekata grada Zagreba: https://www.zg-inovacija.eu/?p=2083

Predlažem da se u okviru tog registra objavi i (pod)registar EU projekata grada Zagreba. Treba imati i neki dashboard gdje se vidi: raspoloživa sredstva, prijavljeni projekti, povučena sredstva, dovršeni projekti – ili slično, naravno sve po godinama. Ako to ima, taj link treba staviti negdje vidljivo na www.zagreb.hr

Život lokalne jedinice – vijeća

Svaka lokalna jedinica treba imati:

  • građansko komunalno vijeće,
  • građansko socijalno vijeće,
  • građansko kulturno vijeće,
  • građansko gospodarsko vijeće.

Vijeća čine zainteresirani građani koji imaju određena znanja i promišljaju o dobrobiti svoje lokalne jedince, poznaju sredinu, poznaju komunalne probleme te mogu s mjesnim uredom organizirati koristan rad građana.

Socijalna vijeća bi prepoznavala tj. građani znaju kojemu susjedu bi trebala pomoć zajednice znaju tko zlostavlja ljude i životinje, znaju tko pije dan i noć i kome treba stručna pomoć. Oni promišljaju o ugroženim susjedima, nezbrinutim majkama, asocijalnim pojavama u svojoj mjesnoj jedinici.

Gospodarska građanska vijeća poznaju resurse sredine, znaju koja zgradu u naselju se može osposobiti za klub mladih ili klub starih ili prostor za umirovljeničku radionicu za osposobljavanje, pokreću inicijative o osposobljavanju prostora u gospodarske svrhe, oživljavaju zapuštene parcele i privode ih svrsi, te još:

  • organiziraju rad umirovljenika u specijalnim lokalnim rdaionicama.
  • organiziraju prenamjenu starih stvari i roba.pokreću izgradnju lokalnih kompostišta i uzgoja glistinca.
  • pokreću proizvodnju puževa i bobičastog voća na periferiji.
  • učestvuju u osnivanju školskih zadruga.
  • održavaju edukacije o poduzetništvu, o trgovanju dionicama tj. o financijskom tržištu.

Vijeća dakle promišljaju osmišljavaju i u suradnji sa lokalnom zajednicom pokreću projekte u svojoj mikro sredini.

Dnevni boravak za umirovljenike

U svakoj gradskoj četvrti treba organizirati dnevni boravak za umirovljenike. Tu bi se družili, korisno radili i izrađivali razne korisne predmete, npr. suvenire, nakit, ručne radove, uz učešće dizajnera i likovnih umjetnika.

Od prodanih proizvoda se financiraju izleti razne medicinske usluge pomagala za umirovljenike, te financirao boravak.