Dežurna policija i šlep služba na najprometnijim ulicama u vrijeme prometnih špica

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Kritične prometnice

  1. Nekoliko policijskih i šlep vozila raspoređenih po najprometnijim ulicama kako bi brzo reagirala i uklonila neispravna ili oštećena vozila za vrijeme prometnih špica. Ne smije se desiti da u vremenu između 7 i 9 sati odn. 15 i 17 h bilo što zablokira ionako teški protok vozila na najvažnijim gradskim prometnicama. Uključena može biti i hitna služba.

Dinamične (prilagodljive) prometne trake

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Cijeli Zagreb

Dinamičke (LED) prometne trake čiji položaj se mijenja ovisno o gustoći prometa na cesti.
POJAŠNJENJE: Širina prometnih traka je prilagođena prosječnoj brzini vožnje kojom se njome prometuje. No, imamo slučaj kada u se prometnim špicama vozila kreću znatno sporije, posebice u blizini semafora. Tu bi od značenja mogle biti trake koje se u slučaju sporog prometa (gužve) sužavaju stvarajući tako prostor za još jednu (ili više) traku koja bi mogla omogućiti lakši i brži prolazak vozilima koja npr. čekaju da skrenu lijevo ili desno na slijedećem semaforu. Trake bi mogle biti svijetleće (LED) i bile bi ugrađene u asfaltnu podlogu.

Prometno rješenje Gajnice

Gajnice

Poštovani,

Potaknut problemom prometovanja i parkinga u naselju i time što su stanovnici naselja prisiljeni ostavljati automobile doslovno na cesti, zaključio sam da se nešto mora poduzeti u prometnom rješenju za ovaj dio grada.

Moj prijedlog je uvođenje jednosmjernog prometa za ulicu Kredarička i to u smjeru od Grintavečke prema Sigetju. Na taj način osigurao bi se nesmetan promet ulicom (ulicom se trenutno ne može dvosmjerno prometovati zbog parkiranih automobila u dijelu Kredaričke i Grintavečke), povećao bi se broj parkirnih mjesta, te bi se pješacima omogučio nesmetan prolazak zapadnim nogostupom.

Ovu konstataciju o povećanju broja parkirnih mjesta obrazlažem ovako:

  • Iscrtavanjem parkirnih linija povećao bi se broj parkirnih mjesta
  • Uvođenjem jednosmjernog prometa, desna strana ceste (suprotna od parkirališta) može se iscrtati u paralelno parkiralište sa ulicom i postati legalno parkiralište, te bi se broj parkirnih mjesta povećao

Prilažem skicu na kojoj sam označio tok prometa od Argentinske na istoku do Obirske na zapadu, te Grintavečke na sjeveru i Sigetje na jugu.

S poštovanjem

Biciklističke staze u Dubravi

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Dubrava

Biciklistička staza po Aveniji Dubravi kako je predviđeno GUP-om bi znatno ubrzala promet biciklista te povećala njihov broj što bi i doprinijelo smanjenju prometnih gužvi. Također biciklistička staza uz Branimirovu ulicu (južna strana) sa kojom bi se doslovce moglo doći sve do Glavnog kolodvora te SC-a. Mislim da bi to mogli financirati preko EU fondova.

Doplata ZET kartica preko e-bankinga i bankomata

Poziv Digitalna transformacija (DX) u Gradu Zagrebu

internet/bankomati

Vrijednosne kartice ZET-a se mogu dopuniti jedino na kioscima. To je ograničenje, a i ZET mora kioscima plaćati proviziju/uslugu. Treba uvesti mogućnost plaćanja poput e-bankinga (ili u banci/pošti), običnom uplatnicom kao ENC. Dodatno se to može uvesti i kao opcija plaćanja na bankomatu. Jednostavnije za korisnike – jeftinije za ZET. U tom slučaju može ZET dati npr. pola provizije koju sad plaća na kiosku popusta korisnicima.

Stupići za ometanje prometa osobnih vozila

Novska ulica

https://goo.gl/maps/F9vtg59moAs

 

Na priloženoj fotografiji vidljivo je da stubišta stambene zgrade u Novskoj ulici od broja 30 do 36 izlaze direktno na tzv. servisnu prometnicu kojom je inače zabranjen promet za sva vozila osim komunalnih službi.

Vozači je svakodnevno koriste bez obzira na zabranu prometa, ponekad i neprimjerenom brzinom ne obazirući se na stanare, naročito malu djecu čiji se park nalazi upravo nasuprot zgrade.

Predlažem da se na tu servisnu cestu ugrade stupići koji bi dopustili promet isključivo onim vozilima za koje je namijenjena, kao što je to već riješeno na identičnoj prometnici kod kućnog broja 4.

 

Biciklistički promet u gradu Zagrebu (FUPOL pilot projekt iz 2015)

Poziv FUPOL: novi alat za osluškivanje mišljenja građana

http://zagreb-fupol.blogspot.hr/p/blog-page.html :

Grad Zagreb kontinuirano provodi i potiče mjere unapređenja biciklističkog prometa. Povećanjem učešća biciklističkog, a smanjivanjem motornog prometa ograničit ćemo izvore zagađenja okoliša i općenito zdravijeg života u našem Gradu.

Najviše se u tom pogledu postiglo izgradnjom i obnovom biciklističkih traka i staza, postavljanjem biciklističkih parkirališta na javnom prostoru, te uvođenjem javnih gradskih bicikala.

Daljnji koraci u smislu unapređenja biciklističkog prometa planiraju se u obliku širenja mreže biciklističkih staza i traka kroz uređenje novih koridora biciklističkog prometa.

Kakve su Vaše potrebe što se tiče infrastrukture, te koje dionice smatrate neophodnim za uređenje?


Želimo čuti Vaše mišljenje, savjet, kritiku i prijedlog!
Doprinesite i Vi kvaliteti gradskih projekata koji će unaprijediti biciklistički promet u Gradu!

Vlak/tramvaj na pogon vodikom – možda za Veliku Goricu

Zagreb - Velika Gorica

Kad se već razmišlja o liniji do zračne luke i Velike gorice, zašto ne uzeti u razmatranje i nešto ekološki gotovo savršeno: vlak na vodik, vidi ovdje:

http://money.cnn.com/2017/04/12/technology/germany-hydrogen-powered-train/ ?

Optimizacija/modernizacija autobusnog sustava (BRT)

Predložio bih da se uz planirana poboljšanja tramvajskog/željezničkog prometa paralelno razmotri i modernizacija autobusnog sustava inspirirana tzv. Bus Rapid Transit (BRT) konceptom. Ideja je u osnovi napraviti cestovne koridore koji su rezervirani samo za autobuse, npr. kao autobusne trake po sredini ili rubu širokih avenija, a idealno i kao zasebne autobusne ceste ili ulice (tzv. “busway”), gdjegod je moguće .

Takvim odvajanjem autobusnog prometa se ustvari pokušava dobiti “autobusni metro” – tj. funkcionalnost i brzina lake željeznice koja se kombinira s fleksibilnosti autobusa. Prednost je i bitno manja cijena i veća brzina gradnje autobusne infrastrukture (potrebna je doslovno samo slobodna cesta), kao i vrlo jednostavna implementacija sustava u fazama. Ovakva ideja zadnjih godina se sve više prihvaća u Europi i svijetu, budući da vidljivo poboljšava autobusni i javni promet po prihvatljivoj cijeni, te ima i nezanemarivu ekološku dimenziju.

Kad bi se napravilo nekoliko autobusnih (BRT) koridora u Zagrebu koji bi radijalno išli od centra grada prema raznim stranama, te se potom eventualno granali po kvartovima dobili bismo (u kombinaciji s tramvajima i planiranom lakom željeznicom) brži, pouzdaniji i atraktivniji javni prijevoz. Razmak između stajališta po većem dijelu koridora mogao bi po potrebi biti i nešto veći od tramvajskog (npr. 800-1000 m) kako bi se osigurao brži prijevoz do udaljenijih dijelova grada.

Autobusi koji bi vozili po koridorima mogli bi dobiti i zasebne oznake linija (npr. B1, B2, B3 itd.) i vizualni identitet, te voziti u čestim intervalima (npr. 5-10 min). Time bi se razlikovali od “običnih” autobusa. S vremenom bi se mogli nabaviti i high-tech hibridni autobusi koji su po funkcionalnosti slični lakoj željeznici. Time bi se Zagreb svrstao na kartu gradova koji inteligentno iskorištavaju potencijal autobusa. Autobusi su uz tramvaje također tradicionalno zagrebačko javno prijevozno sredstvo te je u redu raspravljati i o modernizaciji njihove infrastrukture na navedeni način.