Svježe je najzdravije

Zagreb i Županija

  • Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stanovnici Zagreba pojedu hrane u vrijednosti 6 464 570 000 kuna godišnje .
  • Jedna trećina površine Zagreba čini poljoprivredno zemljište,oko 23 000 hektara. Obrađuje se 14 300 hektara uglavnom na sjeveroistoku i južnom dijelu Zagreba .Registrirana su 5 974 poljoprivredna gospodarstva. Nepoznato je koliko hrane proizvedu i koliko učestvuju u ukupnom iznosu potrošene hrane u Zagrebu.
  • Predlaže se, da Poglavarstvo i Zagrebačka županija razrade program mjera za poticanje proizvodnje hrane; dovesti sve poljoprivredno zemljište u funkciju, organizirati proizvodnju humusa,povezati sve proizvođače u proizvodne jedinice,proizvodne jedinice povezati u zadruge,organizirati strojne prstenove,organizirati marketing jedinice .Sve dobro isplanirati i organizirati. Zatim u praznim gradskim lokalima postaviti prodavaonice voća,povrća,mliječnih proizvoda,domaće peradi iz okolice Zagreba .

Ovisnici

Zagreb i šire

Čuda tehnike su zanimljiva.Tako i boravak na inernetu i društvenim mrežama.Ali često se zaigramo…….Djeca provode puno vremena za kompjuterom što im ugrožava zdravlje.Zato se predlaže da se kod registracije unosi datum rođenja  kako bi odgovarajuća aplikacija onemogućila malog korisnika da koristi kompjuter npr.više od jednog sata dnevno. A odraslog korisnika na npr.dva sata dnevno. Tako bi svi racionalnije koristili svoje vrijeme.

Metropola daje….

Zagreb i Hrvatska

Djeca od početka školovanja trebaju savladati ove teme: Zdrav život; Sve vrste prevencija,;Alternativne metode liječenja;Osnove kuhanja;Osnove poduzetništva;Upravljanje novcem;Reciklranje otpada;Bio pesticidi;Građanski odgoj:Učenje tolerancije;Povijest religija;Zato se predlaže da Poglavarstvo sastavi tim stručnjaka koji će definirati ove teme u nastavni program.Tako se može ubrzati reforma školstva.

Afrika- Kibuc

Zagreb i šire

Izbjeglice koje i Afrike dolaze u Europu nisu ratne već gospodarske.Afrika se sporije razvija u odnosu na sve države svijeta.Bogate zemlje pomažu afričke.Daju kredite i donacije.Zatim od vlada tih zemalja traže da tim novcem kupuju robu i lijekove zemalja donatorica.Tako domaće gospodarstvo postaje još siromašnije.Bijelci drže u vlasništvu glavne strateške izvore.Zagađuju okolinu.Dobit izvoze.Domaće stanovništvo drže za manje vrijedne.Zato se predlaže da se u Africi i drugdje izgrade kibuci za proizvodnju hrane.Grad Zagreb može pokrenuti inicijativu i organizirati kongres sa Vladom Izraela i afričkim zemljama.Poslovica kaže kad može jedan mogu svi…..

Božićna šuma

Zagreb

Na nekom gradskom zemljištu, poput onih za gradske vrtove, organizirati projekt “Božićna šuma”. Poticati građane da kupuju živa božićna drvca, te da se nakon isteka božićnih blagdana organizira jedan dan sadnja uz stručni nadzor agronoma na toj lokaciji. Bio bi to jedan lijepo proveden dan u druženju uz eventualno neki koncert i kuhano vino, te uz svijest da ostavljamo zeleniji planet. Prostor bi se mogao urediti kao park ili šetnica tako da obitelji koje su posadile drvo mogu ga uvijek obići (možda i neke spomen tablice objesiti na drvca da se zna tko ih je posadio).

Ograđena parkirališta za bicikle

  1. Nije neka inovativna ideja ali je prijedlog da se na vise lokacija naprave ograđena parkirališta za bicikle. Primjer ograđenog i čuvanog parkinga za bicikle je u gradu Čakovcu, koje jako dobro funkcionira. Ljudi bi se ohrabrili ostavljati svoje bicikle na takvim mjestima i sigurno bi vise koristili bicikle kao prijevozna sredstva.

Gradske čitaonice na otvorenom

Zagreb, Hrvatska

Većinu sam života provela u stanu bez dvorišta u strogom centru Zagreba. Dok sam studirala, u proljetnim mi je, ljetnim i ranim jesenskim danima omiljeno mjesto za učenje bio obližnji Botanički vrt. Iako je na početku sve izgledalo idilično, s vremenom sam shvatila da ipak postoje određeni problemčići. Šetači često nisu shvaćali da ja sjedim na klupi sama i čitam zato što sutradan imam ispit, mnogi su mislili da čekam baš njih kako bismo komentirali meteorološku i ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. Sljedeći problem s kojim sam se susretala bio je tehničke naravi. Laptop, koji mi je bio potreban za učenje i prevođenje, nije mogao izdržati više od dva i pol sata bez struje, što znači da je i moj boravak u Botaničkom vrtu bio poprilično ograničen. Osim toga, u vrtu nije bilo interneta, a bez Googlea je danas nemoguće završiti faks. Konačno, sa sobom sam uvijek morala tegliti debeli fascikl koji mi je služio kao mali stol na koljenima. Jako sam voljela učiti u Botaničkom, ali svaki sam put maštala o gradskim čitaonicama na otvorenom. Jedna bi od njih svakako mogla biti upravo u dijelu Botaničkog vrta, druga možda na Tuškancu, treća na Ribnjaku, četvrta na Cmroku, peta na Bundeku… Čitaonice bi od ostatka parka bile odvojene živicom, bile bi opremljene vodonepropusnim stolcima i stolicama te utičnicama za struju, a imale bi i internet, možda i aparat s kavom i čokoladicama. Bile bi to male gradske oaze za rad na otvorenom tijekom toplih i vedrih dana. 🙂

Aplikacija pet.Mreža znanja.Hr

Hrvatska i šire

Hrvati imaju puno teorijskog i prakričnog znanja.Postoje ljudi koji žele prenijeti ta znanja na druge a zbog općeg dobra.Evropska mreža mentora u hrvatski začeci stvaranja domaće mreže su prespori.Predlaže se da Poglavarstvo Komora i Vlada naprave cijelovit pregled mogućih mentora kako bi isti mogli djelovati na terenu.Npr.u suradnji sa zavodima za zapošljavanje te potrebema lokalnih poduzetnika.