Dežurna policija i šlep služba na najprometnijim ulicama u vrijeme prometnih špica

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Kritične prometnice

  1. Nekoliko policijskih i šlep vozila raspoređenih po najprometnijim ulicama kako bi brzo reagirala i uklonila neispravna ili oštećena vozila za vrijeme prometnih špica. Ne smije se desiti da u vremenu između 7 i 9 sati odn. 15 i 17 h bilo što zablokira ionako teški protok vozila na najvažnijim gradskim prometnicama. Uključena može biti i hitna služba.

Dinamične (prilagodljive) prometne trake

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Cijeli Zagreb

Dinamičke (LED) prometne trake čiji položaj se mijenja ovisno o gustoći prometa na cesti.
POJAŠNJENJE: Širina prometnih traka je prilagođena prosječnoj brzini vožnje kojom se njome prometuje. No, imamo slučaj kada u se prometnim špicama vozila kreću znatno sporije, posebice u blizini semafora. Tu bi od značenja mogle biti trake koje se u slučaju sporog prometa (gužve) sužavaju stvarajući tako prostor za još jednu (ili više) traku koja bi mogla omogućiti lakši i brži prolazak vozilima koja npr. čekaju da skrenu lijevo ili desno na slijedećem semaforu. Trake bi mogle biti svijetleće (LED) i bile bi ugrađene u asfaltnu podlogu.

Hendrixov most – nazovimo most onako kako ga svi zovemo

Novi Zagreb - Kajzerica

Zeleni željeznički most, popularni Hendrix  je u potpunosti uređen, postavlja se na njega i rasvjeta koja će ga još više istaknuti među svim zagrebačkim mostovima.
Neodgovorni sugrađani su ga nakon nedavnog bojanja opet devastirali ružnim grafitima i natpisima, i to je ovih dana sanirano i most je opet lijep i zelen.
Natpis Hendrix  se na njegovu središnjem dijelu uz simpatije većine Zagrepčana nalazio godinama, nakon nedavnog uređenja i farbanje ponovo je gotovo identičan napisan na istom mjestu i nitko na njega nije imao primjedbi iako se tu pojavio nelegalno. Nažalost uskoro su se pojavili novi ružni grafiti pa je sve ponovo obojano.
Predlažem da se most službeno preimenuje u Hendrix ili Hendrixov most i da se udruženju grafitera dopusti da uz prigodni program napišu Hendrix na starom poznatom mjestu i da se na taj način pošalje poruka svim ostalim “grafiterima” da više nikad ne devastiraju ovaj popularni most.
Naziv Hendrix je ustao u urbane pore Zagreba, generacije rođene 80 – tih i 90 – tih i ne poznaju ovaj most nikako drugačije nego kao Hendrixov. Sada potpuno uređen, uskoro i osvjetljen sigurni smo da bi uz isticanje naziva Hendrix postao i značajna turistička atrakcija našeg grada.
Molio bi ako je moguće da posložite ovaj tekst i da ga u moje ime objavite na stranici jer sam izgubio lozinku.
Unaprijed hvala i hvala sto ste građanima omogućili da iznesu svoje ideje.

Jedan račun za SVE holdingove usluge

Poziv Digitalna transformacija (DX) u Gradu Zagrebu

Cijeli grad

Zagrebački holding već postoji prilično dugo i obećanje da će se građanima slati jedan račun za sve holdingove usluge nije ispunjen. Zašto?

Zašto građanima koji žive u obiteljskim kućama (barem polovina Zagrepčana) račun za vodu dolazi posebno?

Zašto GPZ opskrba šalje poseban račun?

Zašto Gradska groblja šalju poseban račun?

Predlažem da konačno finalizirate projekt “JEDINSTVENA UPLATNICA” i da sve svoje usluge fakturirate tim jednim računom ili da opet razdvojite račune za svaku uslugu posebno.

Povezano s prijavom: https://www.zg-inovacija.eu/?p=1923

Naplata holdingovih računa samonaplatnim uređajima

Cijeli grad

Da bi se omogućila blagodat besplatnog plaćanja holdingovih računa daleko većem broju građana nego što je sada (samo uži dio grada Zagreba) predlažem postavljanje SAMONAPLATNIH UREĐAJA PO GRADSKIM ČETVRTIMA.

To danas više nije nikakav problem. Iz sigurnosnih razloga plaćanje bi moglo biti samo bezgotovinsko i bilo bi građanima dostupno 24 sata dnevno. Ukoliko bi se željelo instalirati uređaje na kojima bi se plaćalo i gotovinom, umjesto povrata gotovine ispisao bi se voucher koji bi važio kao zamjena za gotovinu pri idućim plaćanjima!

Kako takvi uređaji rade može se pogledati i isprobati na Konzum Benz postajama za prodaju goriva!

Ekološka rasvjeta

Zagreb

Iako u Hrvatskoj postoji Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, nema pravilnika koji bi određivao koju odgovarajuću rasvjetu postaviti na javne površine. Loše projektirana javna rasvjeta ne samo da troši električnu energiju i neposredno uzrokuje dodatne emisije stakleničkih plinova, već znatno šteti zdravlju ljudi, sigurnosti u prometu te remeti ekosustav.

Korištenjem novih tehnologija, ponajprije LED sijalica moguće je ostvariti znatne uštede, no velika je upitnost kvalitete tih sijalica. Naime, ušteda na potrošnji električne energije ne znači ujedno i da je rasvjeta u potpunosti ekološka.

Ekološka rasvjeta između ostalog mora biti:

  • zasjenjena, 0% emisije svjetlosti iznad linije horizonta
  • odgovarajuće temperature (boje) svjetlosti (<2500K)
  • opravdana

Svjedoci smo postavljanja javne rasvjete koja vrlo često ne ispunjava navedene kriterije, iako se koristi LED tehnologija koja štedi električnu energiju.

Cilj ove inicijative, naravno, nije gašenje javne rasvjete već donošenje programa kojim bi se reguliralo njeno postavljanje na javnim površinama u gradu, ali i unutar industrijskih pogona te osvjetljenja pročelja zgrada i kulturnih objekata (jedan od lošijih primjera je osvjetljenje Umjetničkog paviljona i Trga kralja Tomislava).

Devastacija noćnog krajobraza u okolini urbane vile na Tuškancu.

LED sijalice imaju veliku emisiju u plavom spektru koji je izrazito štetan po ljudsko zdravlje. Plavi spektar ometa ljudski cirkadijski ritam te je 5x štetniji za proizvodnju melatonina, kao što je navedeno u upozorenju na poveznici. Plavi dio spektra se u Zemljinoj atmosferi raspršuje znatno više od crvenog (razlog zašto je nebo plavo!) te je prijetnja zdravlju i sigurnosti prometa u uvjetima magle i kiše.

Grad Zagreb bogat je parkovima, šetalištima i zelenilom te se nalazi na rubu parka prirode Medvednica. Kao takav, stanište je brojnim životinjskim vrstama kojima se remeti ekosustav – npr. šišmiši (Veternica), ptice te kukci. Svjedoci smo nepotrebnog postavljanja neekološke rasvjete u parkovima u kojima noću nema prometa niti borave ljudi.

Zelenilo okružuje povijesnu jezgru grada.

Jedan od primjera je Dubravkin put gdje je na potezu od Tuškanca do Cmroka postavljeno 95 rasvjetnih tijela koji bespotrebno gore cijelu noć čime remete ekosustav upravo onih životinja koje se spominju na tamo prisutnim info panelima (šišmiši, ježevi, krijesnice).

Rasvjeta na Dubravkinom putu.

Prema podacima dostupnim iz gradskih online izvora, godišnja potrošnja električne energije po stanovniku grada Zagreba iznosi oko 110 kWh. U Berlinu i Grazu potrošnja je oko 35 kWh. Istovremeno, po Zakonu svjetlosnog onečišćenja koji je na snazi u Sloveniji maksimalna dozvoljena potrošnja je 44.5 kWh. To znači da bi grad mogao uštedjeti 50% ili više sredstava na utrošenoj električnoj energiji.

Predlažemo donošenje posebne uredbe za područje grada kojim bi se reguliralo postavljanje javne rasvjete s ciljem zaštite zdravlja građana i ekosustava, poboljšanje sigurnosti te znatne uštede. Osim toga, grad bi dodatno bio u prednosti budući da se ovakvim postavljanjem javne rasvjete riskira ponovna zamjena novopostavljene rasvjete nakon što se donese Uredba koja bi regulirala taj aspekt.

Prometno rješenje Gajnice

Gajnice

Poštovani,

Potaknut problemom prometovanja i parkinga u naselju i time što su stanovnici naselja prisiljeni ostavljati automobile doslovno na cesti, zaključio sam da se nešto mora poduzeti u prometnom rješenju za ovaj dio grada.

Moj prijedlog je uvođenje jednosmjernog prometa za ulicu Kredarička i to u smjeru od Grintavečke prema Sigetju. Na taj način osigurao bi se nesmetan promet ulicom (ulicom se trenutno ne može dvosmjerno prometovati zbog parkiranih automobila u dijelu Kredaričke i Grintavečke), povećao bi se broj parkirnih mjesta, te bi se pješacima omogučio nesmetan prolazak zapadnim nogostupom.

Ovu konstataciju o povećanju broja parkirnih mjesta obrazlažem ovako:

  • Iscrtavanjem parkirnih linija povećao bi se broj parkirnih mjesta
  • Uvođenjem jednosmjernog prometa, desna strana ceste (suprotna od parkirališta) može se iscrtati u paralelno parkiralište sa ulicom i postati legalno parkiralište, te bi se broj parkirnih mjesta povećao

Prilažem skicu na kojoj sam označio tok prometa od Argentinske na istoku do Obirske na zapadu, te Grintavečke na sjeveru i Sigetje na jugu.

S poštovanjem

Biciklističke staze u Dubravi

Poziv Ubrzavanje prometa istok-zapad u Gradu Zagrebu

Dubrava

Biciklistička staza po Aveniji Dubravi kako je predviđeno GUP-om bi znatno ubrzala promet biciklista te povećala njihov broj što bi i doprinijelo smanjenju prometnih gužvi. Također biciklistička staza uz Branimirovu ulicu (južna strana) sa kojom bi se doslovce moglo doći sve do Glavnog kolodvora te SC-a. Mislim da bi to mogli financirati preko EU fondova.

Doplata ZET kartica preko e-bankinga i bankomata

Poziv Digitalna transformacija (DX) u Gradu Zagrebu

internet/bankomati

Vrijednosne kartice ZET-a se mogu dopuniti jedino na kioscima. To je ograničenje, a i ZET mora kioscima plaćati proviziju/uslugu. Treba uvesti mogućnost plaćanja poput e-bankinga (ili u banci/pošti), običnom uplatnicom kao ENC. Dodatno se to može uvesti i kao opcija plaćanja na bankomatu. Jednostavnije za korisnike – jeftinije za ZET. U tom slučaju može ZET dati npr. pola provizije koju sad plaća na kiosku popusta korisnicima.